Home TribinaAnalize Hoće li nam pomoći program IFO instituta ili uvođenje eura

Hoće li nam pomoći program IFO instituta ili uvođenje eura

by Ivan Brodić

Danas je potpise potrebne za kandidaturu za predsjednika HDZ-a predao najizgledniji kandidat Andrej Plenković. Prigoda je to prisjetiti se kako je prije nekoliko dana upravo Plenković izjavio kako će on obnoviti program IFO instituta. Naime, u prošloj kampanji puno je popularnosti postigao program bavarskog ordoliberalnog instituta koji je, prema Plenkoviću i njegovim kolegama iz Europske pučke stranke, postavio najbolja rješenja za Hrvatsku u 2016. godini.

Trebao je to biti veliki adut, ne samo na razini poruke, međutim, u predizbornoj kampanji stranka je sakrila taj program želeći se dodvoriti svom lijevom krilu, a nakon izbora program nije prihvatila niti administracija Tihomira Oreškovića, dogovorivši drugačije smjernice sa guvernerom HNB-a i kreditorima iz inozemstva.

Nezadovoljstvo iz IFO instituta moglo se vidjeti prilikom posjeta Hansa W. Sinna Hrvatskoj, ali i u nedavnoj izjavi dr. Schoenherra (djelatnika instituta od 1984. godine) koji je za Tportal rekao kako je svjestan da političari uzimaju i pitanje svoje popularnosti u obzir prilikom odluka o ekonomskoj politici, ali ih treba podsjećati kako građani ne žive od njihove popularnosti. Dokazuje to na primjeru rasta slovačke ekonomije, a uža su mu specijalnost ekonomije u razvoju poput kenijske.

Ne čudi, stoga, neslužbena informacija prema kojoj IFO nema ništa protiv da se revitalizira postojeći program, ali se neće baviti njegovim ažuriranjem. Zadatak predvođenja njegove revitalizacije ima HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić. Ona, u razgovoru za naš portal potvrđuje kako će obnoviti potrebu pokazivanja četrnaest iscrpnih analiza, od kojih se sastoji program, kojima bi se postigao održivi gospodarski rast.

Upozorava kako je glavna prepreka provođenju programa bila restriktivna i konzervativna monetarna politika i pomoć HNB-a gospodarstvu, što je tek u novije vrijeme HNB počeo raditi, ali samo kao alibi, a ne stratešku politiku. Dodaje kako se ne radi o devalvaciji nego o mjerama pomoći privatnom sektoru kroz aktivnu monetarnu politiku. Na ruku joj idu izjave dr. Schoenherr koji objašnjava kako ekonomije u razvoju aktivnom monetarnom politikom mogu postići rast realnog sektora, nove vrijednosti i rast broja radnih mjesta.

S druge strane, ovo korespondira sa porukama o ubrzanom uvođenju eura, koje su se mogle čuti nakon britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije. Kada bi se to, naime, dogodilo, sasvim sigurno HNB ne bi imao u rukama tražene mehanizme za monetarnu pomoć privatnom sektoru.

Takav scenarij podržava makroekonomist Velimir Šonje koji smatra (u nekoliko hrvatskih medija) kako bi uvođenje eura bilo iznimno dobro za hrvatsku ekonomiju jer bi nestali troškovi konverzije i olakšale se usporedbe cijena i plaćanje. Nestao bi strah dužnika i strah zbog spekulacija protiv domaće valute, a ECB bi počeo refinancirati hrvatske državne obveznice što bi umanjilo rizik od bilo kakve financijske krize i olakšalo pristup likvidnosti.

Šonje je vrlo jasan i oko vrlo aktivne uloge HNB-a te naglašava kako je hrvatska mala i otvorena ekonomija te je vrlo ograničena u korištenju takvih alata. Nemamo niti veličinu, niti strukturu kao Velika Britanija. Budući postoji određeni geopolitički rizik za Europu moglo bi se dogoditi da EU ublaži uvjete i uvede nas u Eurozonu, međutim, suglasni su analitičari, bez toga Hrvatska nema šanse ući u eurozonu proje 2020. godine. Ulazak u eurozonu, kažu analitičari RBA donio bi više koristi nego štete.

U međuvremenu, HDZ s Plenkovićem na čelu ozbiljno računa na pomoć programa IFO instituta u predizbornoj kampanji. Ako uvođenje eura bude ekonomska, a ne geopolitička odluka, ostaje za vidjeti može li doista program IFO instituta pomoći realnom sektoru, kako to na primjeru Slovačke dokazuju analitičari.

Related Posts