Hoće li međuizbori u SAD-u išta promijeniti?

Amerikanci danas izlaze na kongresne izbore koji se smatraju svojevrsnim referendumom o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, prenose svjetske agencije.
Amerikanci biraju zastupnike u Kongresu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guvernere 36 od 50 američkih saveznih država. Posljednje ankete i analize ukazuju na to da će demokrati preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom. Šanse da preuzmu i Senat, demokratima, međutim, ne idu u prilog.

Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovici Trumpovog mandata (odakle dolazi i naziv “midterm”) i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće. Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz.

Koga se bira

Bira se cijeli saziv Zastupničkog doma, odnosno 435 kongresnika, kojima mandat traje dvije godine. U Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećine saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35. Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

U Zastupničkom domu, demokrati moraju republikancima ‘oteti’ 25 mandata ako žele imati većinu. To je, ako je suditi po anketama, itekako izvedivo. Demokrati imaju nešto manje izgleda da preuzmu i Senat jer izborni kalendar kazuje da u studenome brane 26 mjesta, a republikanci samo devet. Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019. godine.

Značenje izbora

Utjecaj ovih izbora mogao bi biti velik. Kad bi demokrati osvojili većinu u Zastupničkom domu, vjerojatnost pokretanja procedure opoziva predsjednika Donalda Trumpa jako bi porasla. Povećao bi se i broj parlamentarnih istraga protiv Trumpove administracije, ponajprije zbog sumnji u dosluh između Trumpove predizborne kampanje i Rusije 2016. godine.

Demokrati bi preuzeli vodstvo nad parlamentarnim odborima u Zastupničkom domu, što bi im omogućilo da dijele pozive za svjedočenje ljudima koje bi htjeli saslušati pod prisegom. Kada bi demokrati preuzeli nadzor i nad Senatom, tada bi mogle biti blokirane sve Trumpove nominacije u Vrhovni sud, federalni pravosudni sustav ili izvršne dužnosti u administraciji. Senat ima posljednju riječ o tim predsjedničkim nominacijama.

Referendum o Trumpu

Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživljavaju izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.

No Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini. U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, dok demokrati čine sve kako bi skrenuli pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini. “Izazov za republikance je to što im Trump treba da bi motivirali biračku bazu. No što je on vidljiviji, rizik je veći da će im neke skupine birača okrenuti leđa što bi moglo preokrenuti rezultat izbora, primjerice obrazovane žene srednje klase ili politički neopredijeljene birače koji ne glasaju uvijek za istu stranku”, rekao je za France Presse Matt Mackowiak, republikanski konzultant iz Austina u Teksasu.

Toksično ozračje

Izbori se održavaju u napetom ozračju za što mnogi okrivljuju upravo Trumpa. SAD je pred izbore potresao incident s nizom poštanskih pošiljki s eksplozivnim napravama poslanih istaknutim demokratima, Trumpovim kritičarima i CNN-u. A dok zemlja to još nije ‘probavila’, muškarac je otvorio vatru u sinagogi u Pennsylvaniji i ubio 11 vjernika. Ta dva incidenta potaknula su bojazni od novog političkog nasilja i pozive Trumpu da ublaži retoriku i smanji napetosti u zemlji. On to, međutim, nije učinio. Naprotiv.

Njegovo vrijeđanje i zapaljive izjave krivi su za toksično ozračje i on opetovano propušta odlučno odgovoriti na nasilje i rasizam, kažu njegovi kritičari. Novi primjer je karavana migranata koja se kreće iz Meksika prema SAD-u, što Trump žestoko kritizira na svojim predizbornim skupovima i u svojim tvitovima smatrajući da bi se migranti trebali vratiti odakle su krenuli.

Ustvrdio je, primjerice, da se u karavani prema američkoj granici nalaze i “članovi bandi i razbojnici” i objavio politički oglas na Twitteru koji prikazuje Meksikanca koji se hvali da je ubio dvojicu američkih policajaca. Oglas završava porukom: “Demokrati su ga pustili u zemlju”.

Hvalio je također svoje pristaše koji su na skupovima bili nasilni, nije odmah osudio neonaciste koji su ubili protuprosvjednika u Charlottesvilleu 2017., a novinare stalno etiketira “neprijateljima naroda”. “Predsjednik uvijek iznova prešutno odobrava fizičko nasilje i unosi podjele među Amerikance riječima i djelima”, ocijenili su čelnici demokrata u Kongresu.

Neki stručnjaci smatraju da je Trumpov utjecaj na napetosti u društvu preuveličan. “On bi mogao biti više simptom problema nego njegov uzrok”, smatra izvanredni profesor na Sveučilištu Iowa, Timothy Hagle.

Drugi, pak, ističu da krivnja počinje s predsjednikom. “Riječi su važne, posebno kada ih izgovaraju oni na vrhu vlasti”, rekao je republikanski senator Jeff Flake za CNN, dodajući da bi Trump trebao ublažiti svoju retoriku. “Ljudi to čuju i slijede.”

“I ja sam na listiću”

Odaziv na izbore bit će važan faktor, pa se Trump nada da će pobuditi onaj isti entuzijazam među republikanskim biračima koji ga je doveo u Bijelu kuću. “Ja nisam na listiću, ali jesam na listiću jer su izbori i izjašnjavanje o meni. Pretvarajte se da jesam na listiću”, rekao je prošli mjesec u Mississippiju.

Ali to republikancima vjerojatno neće pomoći da zadrže većinu u Zastupničkom domu. Čelnica demokratske manjine Nancy Pelosi izjavila je u četvrtak da u stranci “više nisu optimistični da će preuzeti Zastupnički dom, sada su sigurni u to”.

Senat je druga priča, ondje se ne bira cijeli saziv nego samo njegova trećina, raspored je skloniji republikancima i ankete pokazuju da bi čak mogli i malo povećati svoju sadašnju tanku većinu u tom domu.

Po analitičarima, kontrola nad Senatom svest će se na svega nekoliko utrka, u Arizoni, Floridi, Indiani, Missouriju, Montani, Nevadi, New Jerseyju, Sjevernoj Dakoti, Tennesseeju, Teksasu i Zapadnoj Virginiji.

Kampanja za predsjedničke izbore 2020.

Ovi izbori smatraju se početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu. Steve Bannon, bivši Trumpov savjetnik, kazao je da su kongresni izbori doista “prva kampanja za reizbor predsjednika”. Dok službeno vodi kampanju za zastupnike u parlamentima saveznih država, Trump ponajprije govori o sebi, hvaleći se svojim uspjesima koje već proglašava povijesnima, od “najboljeg gospodarstva” na svijetu do borbe protiv ilegalne imigracije. “Ameriku se u svijetu ponovno poštuje”, rado ističe.

Turneja po zemlji pruža mu priliku da formira mrežu volontera i prikuplja novac. S već prikupljenih 106 milijuna dolara za kampanju 2020., Trump je daleko ispred svih potencijalnih kandidata. “Sto posto”, odgovorio je sredinom listopada na pitanje hoće li se natjecati za drugi mandat.

Danas se u Americi održavaju međuizbori. Prvi nacionalni izbori otkako je prije dvije godine na predsjedničkim pobijedio Donald Trump. Jedna od ključnih tema koja je bila u ovoj kampanji je borba protiv ilegalne migracije. Trenutačno u oba doma američkog Kongresa, i u predstavničkom domu i u Senatu, Republikanska stranka ima većinu. To je Trumpu omogućilo vladanje bez pretjeranog natezanja s demokratima, ali obično nakon ovih izbora, barem tako nalaže američka tradicija, oporba izlazi ojačana.

Mnogi europski lideri nadaju se da će se nakon ovih izbora umanjiti moć Donalda Trumpa pri odlučivanju. Hoće li ovi izbori te eventualne promjene u američkoj parlamentarnoj strukturi u Europi išta promijeniti, razgovarali smo s Branimirom Vidmarovićem, vanjskopolitičkim analitičarem, i Božom Kovačevićem, vanjskopolitičkim analitičarem s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

“Ako je vjerovati prognozama i tradiciji, onda će se u zastupničkom domu dogoditi promjena – pobijedit će demokrati, a u Senatu su manji izgledi da se promjene dogode. Međutim, sam izbor predsjednika Trumpa bio je totalno iznenađenje”, kaže Kovačević, te dodaje da kad su Trump i novija američka povijest u pitanju, nije sasvim sigurno da će tradicija biti potvrđena.

I Vidmarović smatra da možemo očekivati svašta. Ističe da se politika Amerike prema svijetu ne bi trebala radikalno promijeniti, bez obzira na to tko će zauzeti koje pozicije. “Ako demokrati dođu na vlast, neke od politika mogle bi se i pogoršati, postat će rigoroznije i čvršće.”

“Zanimljivo je da u ovoj kampanji Trump stavlja naglasak na problem izbjeglica, što je za SAD marginalan problem, a ne poziva se na ono gdje je njegova politika donijela vidljive pozitivne rezultate – smanjivanje nezaposlenosti. O tome ne govori jer ta politika, osim smanjivanja nezaposlenosti, ima i drugu stranu, a to je naglo povećanje prihoda za 10 posto najbogatijih Amerikanaca, što Trumpu trenutačno ne odgovara da se javno ističe jer njegovi su birači uglavnom s nižim prihodima”, ističe Kovačević.

Pojava Baracka Obame na sceni je pogreška demokrata, smatra Vidmarović, te naglašava da je porezna reforma tema broj jedan, uz migrante, i da će se tu lomiti koplja između demokrata i republikanca.

Kao Trumpove zasluge ističe ekonomiju te dodaje da postoje grafovi koji pokazuju da je rast plaća i rast zaposlenosti nastavak Obamine politike. “Trump je Ameriku stavio na nekakvu simboličnu pozornicu. Amerika je ponovno jaka i glasna, na grublji način. Što se tiče vanjskopolitičkih uspjeha, nema ništa konkretno. Glavno obilježje je bilateralnost umjesto multilateralnosti u vanjskoj politici”, kaže Vidmarović, a donosi HRT.

Dodaje kako je društvena posljedica koja se osjeća po cijelom svijetu da mnogi lideri kopiraju Trumpov stil. “Taj Trump-efekt se osjeća, u brojnim zemljama više nema kulture pronalaženje činjenica, vjerovanja vijestima, medijima, nego se sve svodi na neke slogane i parole i to je najopasnije za svijet i za društvo”

Facebook je blokirao oko 115 korisničkih računa nakon dojave američkih vlasti o sumnjivu ponašanju koje bi moglo biti povezano sa stranom agencijom ili skupinom, navela je kompanija u blogu objavljenome u ponedjeljak nekoliko sati prije izlaska američkih glasača na kongresne izbore.

Društvena mreža objasnila je da su potrebne daljnje analize kako bi se odlučilo jesu li računi povezani s ruskom agencijom za internetsko istraživanje ili nekom drugom skupinom. Sjedinjene Države optužile su rusko vladino tijelo za miješanje u američku politiku putem posebnih postova na društvenim mrežama u svrhu širenja lažnih informacija i sijanja razdora.

Osamdeset i pet blokiranih računa postavljeno je na engleskom na Facebookovu servisu Instagramu, a 30 na Facebooku i povezano sa stranicama na francuskom i ruskom, navodi se u postu. Neki su računi “usredotočeni na slavne”, a drugi na “političke rasprave”, dodaje se. Dojava je stigla od američkih pravosudnih tijela u nedjelju navečer, napisao je u postu Nathaniel Gleicher, šef Facebooka za kibernetičku sigurnost.

Tvrtka je svoje poteze o istrazi objavila ranije nego inače “s obzirom na to da je još samo jedan dan do važnih izbora u SAD”, dodao je. “Amerikanci bi trebali biti svjesni da strani čimbenici, pogotovo Rusija, i dalje pokušavaju utjecati na javno mnijenje i percepciju glasača potezima kojima je svrha posijati razdor”, uključujući putem društvenih mreža, naglasile su savezne vlasti u izjavi u ponedjeljak.

Trumpova retorika

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak kako bi volio da je tijekom prve dvije godine svojega mandata koristio nježniji ton, istodobno agresivno nastavljajući s antiimigrantskom kampanjom koja je u središtu njegovih napora da priskrbi republikancima bolje rezultate na kongresnim izborima u utorak.

U ekskluzivnom intervjuu za Sinclair Broadcasting, jedan od najvećih američkih televizijskih operatera, na pitanje postoji li nešto vezano uz njegove prve dvije godine u Ovalnom uredu zbog čega žali i što bi volio promijeniti, predsjednik Trump je odgovorio: “Rekao bih, ton”.

“Volio bih imati znatno nježniji ton”, dodao je. “Smatram kako u određenoj mjeri nemam izbora, no možda imam, i možda sam mogao u tom smislu biti nešto blaži”.

U ponedjeljak, dan uoči održavanja američkih kongresnih izbora koji će odlučiti ostaju li uzde Kongresa u rukama njegove republikanske stranke, Trump je održao niz medijskih istupa i skupova u Ohiju, Indijani i Missouriju.

U razgovoru za Sinclair Broadcasting, Trump je kazao kako nije zadovoljan zatrovanošću aktualnog američkog političkog diskursa što, međutim, pripisuje “sezoni izbora”.

“Volio bih pronaći zajednički jezik i mislim da bi se nakon izbora dosta toga moglo dogoditi”, rekao je. “Ali trenutno su oni u svojem tonalitetu, a mi u svojem”.

U Indijani, Trump je kazao kako demokrati “potiču milijune ilegalaca na kršenje naših zakona, rušenje naših granica i pustošenje naše zemlje”.

“To nije rasizam”, rekao je Trump za Sinclair. “Radi se samo o tome da ljudi moraju u našu zemlju dolaziti legalnim putovima jer, u suprotnom, nemate zemlju”.

You may also like

0 comments