Hoće li Johnson sazvati izvanredne izbore

Ususret Brexitu
Britanski premijer Boris Johnson, u slučaju da Europska unija odobri dulju odgodu izlaska te zemlje iz Unije do veljače, tražit će od britanskog parlamenta raspisivanje prijevremenih izbora, objavili su u srijedu izvori u britanskoj vladi, prenose britanski mediji.

Britanski premijer ne može sam raspisati izbore već mu treba suglasnost parlamenta, koji to čini.

Johnson je u utorak, nakon što britanski parlament nije podržao da se zakon o primjeni sporazuma koji je dogovorio s Bruxellesom usvoji po ubrzanoj trodnevnoj proceduri, privremeno povukao taj zakon iz parlamentarne procedure i u prvom obraćanju parlamentu najavio da će razgovarati s čelnicima Europske unije o parlamentarnom zahtjevu za tromjesečnom odgodom brexita. Ustrajao je na tome da će Britanija izaći iz EU-a s dogovorenim sporazumom no prvi put nije spomenuo 31. listopada kao datum kada će “izaći ili umrijeti”, kako je ranije govorio.

“Na ovaj ili onaj način napustit ćemo Europsku uniju s ovim sporazumom”, prenosi njegove riječi list Guardian.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorak navečer, nakon što je postalo jasno da britanski parlament neće dovoljno brzo izglasati potrebni zakon i potvrditi sporazum s Europskom unijom, najavio da će preporučiti europskim čelnicima da prihvate traženu odgodu, no nije rekao koliko bi ona trajala.

Francuska će, prema izvorima britanske novinske agencije Reuters, do kraja tjedna zauzeti stajalište o britanskom zahtjevu a trenutno je sklona suglasiti se s odgodom od tek nekoliko dana kako bi britanski parlament dovršio raspravu o prijedlogu zakona o primjeni sporazuma s EU-om.

Britanskoj središnjoj banci (BoE) trebalo bi dati veće ovlasti za usmjeravanje kredita prema gospodarstvu i utjecaj na državnu potrošnju u kriznim vremenima, smatraju u tamošnjem think-thanku.

Nakon više od desetljeća niskih kamatnih stopa od globalne financijske krize, središnje bankare u razvijenim gospodarstvima brine da sada imaju manje manevarskog prostora za potporu gospodarstvu u slučaju nove krize.

Istraživački institut Positive money, čiji je rad među ostalima posljednjih godina podržala i oporbena Laburistička stranka, poručio je da je potrebna tješnja suradnja BoE-a i vlade, s obzirom na skepsu u pogledu učinkovitosti kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.

Prošli tjedan je Gertjan Vlieghe, član Odbora za monetarnu politiku BoE-a, iskazao skepsu po pitanju učinkovitosti kupnje državnih obveznica u budućnosti, sugeriravši da bi BoE mogao kupovati obveznice korporativnog sektora pritisnutog problemima.

U Positive Moneyju smatraju da bi BoE i vlada trebali utemeljiti novi ogranak za kreditnu politiku kako bi BoE utjecao na kreditiranje te da bi središnja banka također trebala moći iznijeti svoja očekivanja u vezi s fiskalnom politikom vlade.

Trenutno, BoE izbjegava komentirati fiskalnu politiku, a kupio je i tek simbolične iznose korporativnog duga kako bi izbjegao usmjeravanje kredita prema određenim tvrtkama ili sektorima.

BoE je trenutno odgovoran parlamentu putem odbora za riznicu. Iz think-thanka sugeriraju da bi i građani trebali moći izravno sudjelovati kao i da bi povremeno trebalo pokretati rasprave u parlamentu o mandatu središnje banke.

Brtianski parlament ranije je obvezao Johnsona da u slučaju da do protekle subote parlament ne prihvati sporazum s EU o izlasku zemlje iz Unije, zatraži tromjesečnu odgodu brexita. Johnson je to učinio no poslao je nepotpisano pismo u kojemu je prenio zahtjev parlamenta za odgodom a istodobno je poslao osobno pismo u kojemu je napisao da se protivi odgodi.

Prema izvorima BBC-ija većina u EU-u bila bi sklona prihvatiti tromjesečnu odgodu, koliko je tražio britanski parlament, a razmatra se i mogućnost fleksibilnijeg roka u kojemu bi bio propisan zadnji rok ali bi zemlja mogla napustiti Uniju i ranije ako se sporazum ratificira.

Oporba je ranije isključivala mogućnost održavanja prijevremenih izbora uvjetujući ju osiguravanjem da Britanija na izađe iz Unije bez sporazuma.

Prem izvorima iz pojedinih stranaka Liberalni demokrati i škotski SNP mogli bi podržati izbore ako bude odobrena tromjesečna odgoda. Vođa glavne oporbene laburističke stranke Jeremy Corbyn, nakon odbacivanja brze procedure u parlamentu, ponudio je Johnsonu da zajedno rade na razumnom tempu donošenja zakona o provedi sporazuma o razlazu s EU-om koji bi omogućio paralmentu da ga temeljito analizira.

Njegova ponuda mogla bi značiti da parlament do kraja godine može donijeti ta j zakon, no istodobno sporiji tempo otvara prostora za podnošenje amandmana koji bi suštinski zadirali u sadržaj sporazuma koji je Johnson dogovorio s Europskom unijom, poput pitanja carinske unije ili prostor za zahtjev za raspisivanjem drugog referenduma.

“Javnost će morati izabrati želi li ostvarenje brexita s Borisom ili želi potrošiti 2020. na dva referenduma o brexitu i Škotskoj s Corbynom”, prenosi Guardian izvor iz ureda britanskog premijera.

Kad bi se na britanskoj političkoj sceni postigao dogovor o prijevremenim izborima najraniji datum izbora bio bi 28. studenoga jer zakon propisuje da od dana kada parlament raspiše izbore do samih izbora mora proći najmanje 25 dana.

You may also like

0 comments