U povodu konferencije Hrvatska i Kanada – partneri u energetici koju su zajednički organizirali veleposlanik Kanade Nj. E. Daniela Maksymiuk i PwC Hrvatska o potencijalima Hrvatske i jugoistočne Europe u području energetike Poslovni je dnevnik razgovarao s Billom Whitelawom, izvršnim direktorom tvrtke JWN, jednim od značajnijih kanadskih konzultanata u svijetu energetike.
Whitelaw je direktor u mnogim industrijskim odborima, uključujući Canadian Heavy Oil Association, Canadian Society for Unconventional Resources i Canadian Petroleum Hall of Fame, a tvrdi da Hrvatsku tek čeka investicijski boom te da uz malo inicijative može postati energetsko čvorište Europe.
Naglasio je kako je vrlo teško procijeniti kako će se kretati cijene nafte u sljedećih dvije godine. No, spreman je reći kako bi to moglo biti oko 65 dolara po barelu. Ta bi cijena osigurala dovoljnu stabilnost na globalnim tržištima i vratila naftne kompanije ulaganjima u istraživanja, ali i na stazu profitabilnosti. Nadamo se da će se cijene ustabiliti jer je njihova promjenjivost bila najveći problem posljednjih godina, rekao je Whitelaw te dodao kako bi dogovor iz Beča mogao biti toliko dugoročan koliko ga se akteri budu pridržavali, tje koliko iz njega budu imali koristi.
“U Kanadi pratimo regiju jer držimo da će se najveće investicije odvijati upravo u tom dijelu svijeta. Kao što znate proizvodimo puno više energenata nego nam je potrebno, a naš najveći partner SAD postaje naš najveći konkurent pa u Europi vidimo prirodnog partnera za izvoz prirodnog plina. Hrvatska i Kanada imaju dugu povijest odnosa, mnogi Hrvati rade u kanadskom energetskom sektoru što je izvrsna baza za suradnju. Hrvatska u kontekstu jugoistočne Europe ima prednost geografskog položaja i Zagreb bi s malo inicijative mogao postati vrlo utjecajan hub za energetski sektor ne samo za naftu i plin već i za obnovljive izvore energije”, naglasio je Whitwelaw.
Dodao je kako su kanadske tvrtke zainteresirane za koncesije istraživanja u Hrvatskoj i kako je teško dobiti boljega ulagača. Smatra kako bi se istraživanja na Jadranu mogla obnoviti na cijeni iznad 65 dolara za barel.
“U kontekstu potreba Europske Unije i ponude koju ima Kanada, LNG terminali su nužnost. Poljska već ima veliki terminal, a kada bi ga izradila i Hrvatska imali bi mrežu unutar EU koja nudi partnerima priliku za stabilno snabdijevanje jednog tržišta u idućih 20 godina. Očekujem da će hrvatska Vlada u vrlo kratkom roku ozbiljno krenuti u realizaciju LNG terminala, ali ako želite poslovni uspjeh potrebno je uložiti i u plinovode i interkonekcije prema srednjoj Europi. Ako to bude zaokružen projekt dolari od investicija će sami doći”, zaključio je Withelaw.
