Zagreb – I prema efektima izdvajanja HZZO-a u HNB-u su skeptični jer sustav i dalje generira dospjele neplaćene obveze.
U proračunu za 2015. na rashodima nema značajnijih strukturnih reforma pa će strukturni manjak i dalje iznositi oko pet posto BDP-a, ali smanjenje deficita moglo bi proizaći iz detaljne analize proračunskih rashoda koja je u tijeku, ističu analitičari središnje banke u najnovijem izdanju Financijske stabilnosti. Na toj detaljnoj analizi pet je posebnih povjerenstava grupiranih prema pojedinim vrstama rashoda radilo oko dva mjeseca (od početka prosinca do početka veljače), a do kraja ovog mjeseca Vladi bi trebali podastrijeti i objedinjene nalaze s prijedlozima milijarda kuna proračunskih ušteda. Hoće li preporuke stručnih timova predvođenih istraživačima ekonomskih instituta Vlada potom i primijeniti? Poput mnogih drugih analitičara, i HNB-ovi u to sumnjaju. “Malo je vjerojatno da će one biti provedene u izbornoj godini”, kažu.
Neki ekonomisti takav ishod komentiraju i kroz prizmu činjenice da je detaljnu analizu rashoda od Hrvatske lani zatražio Bruxelles, pa ističu kako će Vlada tom analizom dobiti alibi i zadovoljti formu, a s primjenom kako bude, bude. Ako, nažalost, i ispadne tako, trud nekoliko desetaka stručnjaka angažiranih na analizi i izradi plana efikasnijeg i manjeg trošenja javnog novca u području zaposlenih, subvencija, zdravstva te poslovanja raznih agencija i fondova, ne bi trebao biti baš uzaludan. Bit će to koristan alat i za postizborna vremena. No, ostaje primijetiti da je šteta da su zbog Vladina kašnjenja s narudžbom (u odnosu na kontrolne točke za provedbu preporuka Europske komisije u sklopu postupka pri prekomjernom deficitu) veoma opsežan posao morali nagurati u neprimjereno kratak rok. Kao i u slučaju preporuka na temelju detaljne analize rashoda za manju i učinkovitiju proračunsku potrošnju, u HNB-u sa stručnom javnošću očito dijele i sumnje da će izdvajanje HZZO-a iz državne riznice omogućiti strukturne reforme u zdravstvu i smanjenje manjka.
Ocjenjuju, naime, da “sustav i dalje generira dospjele neplaćene obveze i nema jamstava da takav trend neće biti vidljiv i ubuduće”. Zbog svega u središnjoj banci upozoravaju na fiskalnu (ne)održivost koja se ponajprije očituje u rastućem javnom dugu u uvjetima izostanka gospodarskog rasta. Javni dug mjeren udjelom u BDP-u, kažu, povećat će se i ove godine, s obzirom na to da proračun predviđa potrebe za financiranjem od 12,2 posto BDP-a.
