HNB predlaže racionalnije rješenje

Dan uoči saborske rasprave o konverziji kredita guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izašao je sa svojim protuprijedlogom za pomoć dužnicima u švicarskom franku na koji će Vlada teško moći odmahnuti rukom. HNB smatra da je za državu i sigurnost financijskog sustava bolje ići sa smanjenjem kamatne stope na kredite u švicarskim francima na 1 posto, nego sa skupom konverzijom.

Uz kamatu od 1 posto rate dužnika u francima izjednačile bi se s ratama dužnika u eurima, a izbjegle bi se milijarde kuna gubitaka i svi popratni negativni učinci koji su se spominjali. Uz izračun stigla je i poruka da HNB ne može i neće podlijegati bilo kojoj vrsti pritiska, bez obzira na to dolazi li iz politike, bankarskog sektora ili pojedinačnih interesnih skupina, već će se kao i dosad rukovoditi isključivo svojim mandatom koji je definiran Ustavom i zakonom. Premda je povod za pozivanje na mandat i zakonske obveze za danas najavljeni prosvjedni skup Udruge Franak ispred središnje banke, iz priopćenja je jasno da se rukovodstvo HNB-a obraća i Vladi, jer su guvernera Vujčića posljednjih dana često prozivali premijer Milanović i ministar Lalovac zbog primjedbi koje je dostavio na predloženi zakon o konverziji.

“Udruga Franak već nekoliko mjeseci kontinuirano i smišljeno primjenjuje različite oblike pritiska u odnosu na HNB, od podnošenja prekršajnih i kaznenih prijava te zahtjeva za ostavku do organiziranja prosvjeda. Želimo naglasiti da pritisci, neovisno o izvoru i oblicima, nisu i neće ni na koji način utjecati na neovisnost i objektivnost rada HNB-a, što uključuje stručno i cjelovito sagledavanje pojedinih prijedloga i rješenja, kao i njihovih implikacija na cjelokupno gospodarstvo, a time i na sve građane, a ne samo na pojedine interesne skupine”, odbrusio je Vujčić. A analiza, na primjer, pokazuje manje poznatu činjenicu da su građani koji su uzeli kredite u kunama dosad prošli gore i od “frankista”, oni su svoj kredit u odnosu na eurski preplatili 7 posto, a švicarci 4 posto. Spuštanje kamatnih stopa na 3,23 posto i zamrzavanje tečaja bilo je od pomoći usprkos divljanju tečaja, a izračuni pokazuju da je dužnik koji je 2005. uzeo stambeni kredit od 100.000 eura vezanih uz franak, preplatio svoj kredit 12.396 kuna i toliki bi mu bio povrat po Milanovićevoj konverziji. Dužnik koji je uzeo kredit 2006. godine dobio bi 14.707 kuna, a dužnik koji se zadužio 2007. oko 29 tisuća kuna, piše Večernji list.

Simulacija koju su pripremili stručnjaci HNB-a pokazuje da bi spuštanje kamatne stope sa 3,23 na 1 posto i vraćanje na tržišni tečaj imalo za dužnike isti učinak kao i Milanovićev prijedlog, ali s puno manje negativnih posljedica na financijski sustav. Primjerice, ne bi morali trošiti devizne pričuve, ne bi se smanjivao kapital banaka, a njihova bi dobit umjereno padala. Bude li Vlada inzistirala na svom rješenju ono će donijeti osam milijardi kuna gubitka kapitala banaka, najmanje milijardu eura gubitka deviznih rezervi i smanjenje poreznih prihoda državnog proračuna do 2017.

You may also like

0 comments