HNB: Otpornost hrvatskog bankovnog sustava je na visokoj razini

Unatoč nastavku gospodarskog rasta i dobrim drugim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije dijela rizika vezanih uz koncern Agrokor, no otpornost bankovnog sustava na rizike je na visokoj razini, ocjenjuju u Hrvatskoj narodnoj banci nakon sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet je na sjednici u utorak razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2017. do 2020. godine, polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016. godine, a razmotrio je i analizu glavnih rizika za financijsku stabilnost. “Unatoč nastavku gospodarskog rasta, kao i dalje dobrim drugim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije dijela rizika vezanih uz koncern Agrokor. No, uspješnim restrukturiranjem koncerna, s obzirom na udio njegova duga u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu, smanjio bi se teret kamata koje plaćaju hrvatska poduzeća, a time i novčani odljev iz zemlje. Osim toga, kvalitetno restrukturiranje i otvaranje poduzeća iz koncerna prema vanjskim tržištima moglo bi povećati profitabilnost i izvoz u srednjem roku te dovesti do rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete”, ističu iz središnje banke u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Ističu i kako je otpornost bankovnog sustava na rizike na visokoj razini zahvaljujući u prvom redu visokim kapitalnim zahtjevima i drugim mjerama koje je HNB pravovremeno uvodio u proteklom razdoblju. “Sustav je i dalje robustan te je – usprkos rizicima koji proizlaze iz visoke izloženosti sektoru države i visoke koncentracije izloženosti – sposoban podnijeti snažniju materijalizaciju rizika, pa tako i slučaj znatnog otpisa plasmana banaka prema spomenutom koncernu”, navodi se u priopćenju.

Savjet HNB-a je “ukazao i na rizike potaknute promjenom u strukturi depozita – zbog dugog razdoblja niskih kamatnih stopa porastao je iznos kunskih depozita položenih na transakcijske račune na vrlo kratke rokove”. “Takva promjena valutne strukture poduprla je rast kunskog kreditiranja, ali je ujedno povećala izloženost bankovnog sustava riziku likvidnosti i kamatnom riziku”, kažu u središnjoj banci.

U priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a se također navodi kako je početak ove godine obilježio nastavak gospodarskog rasta koji je bio podjednakog intenziteta kao krajem prošle godine. “U prva tri mjeseca ove godine dodatno je smanjena stopa nezaposlenosti, a porasle su zaposlenost i bruto plaće u odnosu na prethodno tromjesečje. U ožujku su se potrošačke cijene povećale na mjesečnoj razini za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini inflacija usporila, čemu su najviše pridonijele cijene energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, pri čemu se likvidnost domaćeg financijskog sustava u travnju zadržala na visokoj razini. U prvom tromjesečju 2017. nastavljen je blagi oporavak plasmana kreditnih institucija domaćim sektorima uz izraženiji rast kreditiranja stanovništva. Neto inozemni dug se tijekom prva dva mjeseca 2017. blago povećao. Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku potvrdilo je snažnu fiskalnu konsolidaciju ostvarenu u 2016. godini, a dostupni podaci upućuju na to da su se povoljna fiskalna ostvarenja nastavila i na početku 2017. godine”, ističu iz središnje banke.

Zdravko Marić: O preporuci HNB-a glede kamata tek treba razgovarati

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako o preporuci središnje banke da se fiksiraju određene kamatne stope treba porazgovarati s obzirom na predviđanja kretanja referentnih kamatnih stopa, no napominje da se postavlja pitanje troška toga. Jutarnji list, naime, u srijedu piše da Hrvatska narodna banka (HNB) priprema preporuke bankama da informiraju građane te im ponude mogućnost refinanciranja kredita sa ciljem zamjene promjenjivih kamata fiksnima.

Cilj je da banke informiraju klijente o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika i da im ponude tu mogućnost refinanciranja, rekao je za Jutarnji list viceguverner HNB-a Vedran Šošić.

Ističući kako informacije o tome ima samo iz medija, Marić je kazao ispred Banskih dvora da prvo mora sjesti s predstavnicima HNB-a i vidjeti što podrazumijevaju pod time. Na upit novinara bi li takva odluka bila dobra, odgovara kako bi, s obzirom na predviđanja rasta referentnih kamatnih stopa u eurozoni i SAD-u. “Pa sigurno kada uzmemo u obzir predviđanja kretanja bazičnog kamatnjaka, dakle referentnih kamatnih stopa, to nije neka velika niti znanost, niti mudrost, niti velika tajna. Oni su već neko vrijeme na povijesnim minimumima i sigurno da su očekivanja, uzimajući u obzir i politiku Središnjih rezervi SAD-a (Fed) i Europske središnje banke (ECB), da će te referentne kamatne stope u nekom trenutku početi rasti. Kojom dinamikom, to ćemo još vidjeti. Tako da bi o toj preporuci HNB-a trebalo porazgovarati”, odgovorio je ministar financija.

Pritom je dodao kako je za Fed ove godine samo pitanje dinamike, odnosno u koliko navrata će dizati kamatne stope. Što se tiče ECB-a, Marić podsjeća na, kako kaže, “manje-više jasna predviđanja” da će se “do kraja ove godine politika monetarnog otpuštanja kompletirati”. Nakon toga, smatra Marić, ECB će sigurno pratiti dinamiku iz SAD-a. Ukoliko se dogodi značajniji rast referentnih kamatnih stopa, dodaje, treba vidjeti razne vrste mjera kojima se na to može odgovoriti, među kojima je i taj prijedlog HNB-a o kojem mediji pišu. No, Marić ističe kako se postavlja i pitanje troška prelaska s promjenjivih na fiksne kamatne stope.

You may also like

0 comments