[vc_row][vc_column width=”1/3″]Vedran Šošić[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić gostovao je u emisiji Zajedno za zdravlje HTV4.[/vc_column][/vc_row]
Objasnio je mjere koje poduzimaju kako bi ublažili utjecaj koronavirusa na gospodarstvo i financijski sustav. Istaknuo je da su mjere donijeli prije krize, a jedna od njih je osigurati likvidnost komercijalnih banaka.
“Ono što smo se mi pobrinuli je da banke dočekaju krizu dobro kapitalizirane i s visokom likvidnosti. Ono što sada činimo je da ubacujemo na različite načine kune u sustav kako bismo očuvali povoljne uvjete financiranja. Znamo da su kamatne stope iznimno niske, na povijesno niskim razinama – vrlo se povoljno svima zadužiti i otplaćivati dug. Mi se trudimo da tako i ostane”, rekao je Šošić.
Dodao je kako banke na računu kod HNB-a imaju trenutno otprilike 34 milijarde kuna, to su njihova slobodna, raspoloživa sredstva s kojima mogu kreditirati građane, poduzeća i državu. “Velika će potražnja biti od države, tako da banke moraju imati likvidnost”, objasnio je.
Rekao je i kako se na početku krize puno kupovao euro. “Puno je subjekata na financijskom tržištu kupovalo devize. I građani također. Oni su povlačili sredstva iz investicijskih fondova i onda su u banke deponirali eure. A ti euri nemaju odakle drugo doći nego opet iz naših pričuva. Tako da puno je bilo onih koji su kupovali eure”, rekao je Šošić.
Svi su očekivali da će kuna jačati s ljetom i dolaskom turističke sezone. I oni su se “produžili u kuni”, imali su više kunske imovine nego kunskih obveza. Ali tad je došla kriza i epidemija pa su se predomislili, rekao je Šošić. “Još uvijek nismo u zoni da moramo trošiti pričuvu za financiranje uvoza, ovo u zadnjih mjesec dana je čista psihologija. Od petka je tečaj kune ojačao jedan posto”, rekao je Šošić.
Kako HNB brani tečaj kune? “Kad je pojačana potražnja za devizama, onda mi prodajemo bankama devize iz naših međunarodnih pričuva. Na taj način nadomještamo taj manjak ponude deviza”, objasnio je.
