HNB: Došlo je do značejnijeg rasta ulaganja

Najnoviji podaci HNB-a o kretanju izravnih stranih ulaganja u RH pokazuju da je u prvom  tromjesečju 2015. godine došlo do značajnijeg rasta ulaganja, uspoređujući s istim razdobljem prošle godine. Ako tome pridodamo i porast ulaganja u 2014. prema 2013. godini, primjećuju se određeni pozitivni pomaci i povećanje obujma izravnih stranih ulaganja u RH, no još je prerano govoriti o realnomu uzlaznom trendu u investicijama u RH.

Prema podacima HNB-a, u prvom tromjesečju 2015. godine ukupno je uloženo 393,4 mil. eura, što je 112,5 mil. eura više nego u istom razdoblju 2014. (kada je uloženo 280,9 mil. eura). Najznačajniji ulagači u RH su Nizozemska (145,5 mil. eura), Austrija (80,4 mil. eura), Italija (36,7 mil. eura), Irska (27,1 mil. eura) te Njemačka (24,4 mil. eura). Najviše je uloženo u financijsko posredovanje (205 mil. eura), proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (61,9 mil. eura), poslovanje nekretninama (43,6 mil. eura), proizvodnju koksa i naftnih derivata (28,4 mil. eura) te u poštu i telekomunikacije (16,2 mil. eura).

U 2014. godini, inozemna izravna ulaganja iznosila su 2,89 mlrd. eura, što je gotovo četverostruko više od 2013., kada je u RH uloženo 766,1 mil. eura, međutim, treba uzeti u obzir da se od tog iznosa 1,5 mlrd. eura odnosi na kružna izravna ulaganja. U prošloj se godini najviše ulagalo iz Nizozemske (2.4 mlrd. eura, u vezi s kružnim ulaganjima), Švicarske (513 mil. eura), Austrije (407 mil. eura), Rusije (69,2 mil. eura) i Luksemburga (58,7 mil. eura).

Od 1993. do 1. tromjesječja 2015. u Hrvatsku je ukupno uloženo 29,8 milijardi eura, i to najviše iz Austrije (6,5 mlrd. eura), Nizozemske (6 mlrd. eura), Njemačke (2,5 mlrd. eura), Mađarske (2,2 mlrd. eura), i Luksemburga (1,8 mlrd. eura). Najviše se ulagalo u financijsko posredovanje (7,5 mlrd. eura), ostale poslovne djelatnosti (3,3 mlrd. eura), trgovinu na veliko (2,5 mlrd. eura), poslovanje nekretninama (2,4 mlrd. eura) te u poštu i telekomunikacije (1,7 mlrd. eura).

„Unatoč određenim pozitivnim promjenama, posebice u zakonodavnom smislu (segment poticanja ulaganja, novi zakonodavni okvir u području graditeljstva i prostornog uređenja), potrebno je uložiti dodatne napore za poboljšanje sveukupne poslovne klime, ne samo za strane, već i za domaće ulagače“, rekla je Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za privlačenje investicija HGK.

„Stabilnost i predvidivost poslovnog okruženja jedne su od najvažnijih stavki ulagačima pri donošenju odluke o ulaganju u neku zemlju, stoga je izuzetno važno ustaliti zakonodavni okvir koji regulira poslovanje, počevši od porezne politike, sve do pravne sigurnosti, koje su bitne pri stvaranju konkurentnih obilježja svakoga gospodarstva i jedan od preduvjeta za usmjerenje prema rastu i većem zapošljavanju. Visoka regulativna i administrativna opterećenja samim poduzetnicima svakodnevno predstavljaju znatne prepreke. Svi daljnji napori trebali bi biti usmjereni na stvaranje poslovne klime koja će poticajno djelovati na domaće poduzetnike pa će se time stvoriti i uvjeti za jači angažman inozemnih poduzetnika te ulaganja u RH“, zaključila je Momčilović.

Ohrabrujuće je da se, unatoč skromnim iznosima stranih ulaganja u posljednjih nekoliko godina, bilježi porast ulaganja tvrtki, ne samo u turizam, već i u proizvodni sektor (metaloprerađivački, prehrambeni i farmaceutski sektor). Posljednjih godina, uz pokretanje već poznatih projekata, poput IKEA-e, primjećuje se trend ulaganja postojećih stranih ulagača u proširenja proizvodnih pogona, poput Calzedonije, Saint Jean Industries,  otvaranja novih ureda R&D centra u Zagrebu Yazaki Europe Limited d. o. o., zatim ulaganje Wollsdorfa, CWS Bocoa i Press Glassa itd. Nadalje, tu su ulaganja i domaćih velikih tvrtki poput Atlantic Grupe, Plive, AD Plastica te JGL.

You may also like