Hinšt: Prioritet nove vlade trebale bi biti fiskalne neravnoteže

Danas je Tihomir Orešković predstavio novu vladu s kojom sutra ide po povjerenje u Sabor. Bio je to povod pitati analitičara ekonomskih politika iz Centra za javne politike i ekonomske analize, Daniela Hinšta, o izazovima pred kojima će se naći nova administracija, pogotovo uzevši u obzir preporuke i ocjene Europske komisije od jutros.

„Novo izvješće Komisije o makroekonomskim neravnotežama govori i istim izazovima kao do sada: smanjenje državnih rashoda, smanjenje administrativnog i parafiskalnog opterećenja, defragmentacija administracije. Sve to zahtijeva ne bilo kakve reforme, nego tržišno usmjerene reforme kako bi se potaknuo poslovni sektor za stvaranje rasta i poslova“, rekao je Hinšt.

Što će biti prioriteti buduće administracije?

„Fiskalne neravnoteže su zato prioritet za rješavanje kako bi se pokušao izbjeći bankrot. Novih poreza ne bi smjelo biti, a prihodi se mogući povećati kroz rezultate privatizacijskih prodaja. Fiskalni odgovori su dakle na rashodovnoj strani: Masu plaća treba snižavati i ograničavati, ali u okviru toga uvesti i varijabilne plaće prema učinku. Veliki prostor za uštede su povlaštene i prijevremene mirovine, obilne i raspršene subvencije te materijalni troškovi. U zdravstvu su moguće umjerenije uštede. U suprotnom, javni dug će nastaviti rasti, što je već sada opasno. Kada će netko početi brinuti i budućim generacijama poreznih obveznika“, zapitao se Hinšt.

Nova ministrica uprave bit će Dubravka Jurlina Alibegović koja je na Ekonomskom institutu pisala o potrebi reforme javne uprave. Stječe se dojam kako će mandataru biti važna promjena politika zbog poboljšanja poslovne klime?

„Zbog poboljšanja poslovne klime trebat će slijediti fundamentalna i sveobuhvatna regulatorna reforma i giljotina kako bi se oslobodili potencijali za poduzetničku inicijativu i razvoj tržišnog gospodarstva. Mnogi pravilnici i zakoni će trebati na testiranje razmjernosti i opravdanost, u cijelosti ili glede pojedinih odredbi, kako bi se poslovni sektor rasteretilo prekomjernog tereta regulacije i birokratizma. Već je započet proces mjerenja i smanjivanja administrativnog opterećenja. Proces treba nastaviti i proširiti na cijelu regulativu iz gospodarstva, što uključuje obveze niza institucija. Potrebno je daleko ambicioznije rezanje parafiskalnih nameta nego do sada. Liberalizacija tržišta je imperativ, a to zahtijeva redefiniranje i smanjivanje uloge države kao regulatora. Komisija će pozdraviti napore u tom smjeru sukladno svojoj politici za bolju regulativu“, zaključio je Hinšt te dodao kako Komisija upozorava na fragmentirani administrativni ustroj, a kao najveći izazov apostrofira odustajanje od defragmentacije lokalne i regionalne uprave. Uvođenje nekoliko regija ojačalo bi investicijsku klimu.

You may also like

0 comments