HGK: Vrijedne sirovine završavaju na otpadu

Posljednjih deset godina alarmantno zabrinjava zato što su na deponijima završile sirovine vrijedne pet milijardi dolara. Europski je cilj do 2050. godine postići prikupljanje 50 posto otpada kako bi se koristio kao sirovina, dok Hrvatska u ovom trenutku prikuplja oko 20 posto otpada, naglasci su konferencije Cirkularna ekonomija i industrija polimera koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora – Udruženje industrije plastike i gume, Gospodarska zbornica Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenija te europsko udruženje proizvođača proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope.

Primjena temeljnih načela cirkularne ekonomije, znači da proizvode i sirovine ponovno upotrebljavamo, popravimo, preradimo i recikliramo, jamči uštede energije i sirovina, manju ovisnost o uvoznim sirovinama i direktno je vezan uz otvaranje novih radnih mjesta.

Helmut Maurer iz Generalnog direktorata za okoliš pri Europskoj komisiji kazao je da će u prosincu biti predstavljen novi zakonodavni okvir koji će mnogo toga promijeniti vezano za prevenciju stvaranja otpada i cirkularnu ekonomiju, a riječ je o ekonomskom modelu primjenjivom na cijeli planet. “Postoji značajna ekonomska korelacija između postupanja s otpadom i ekonomskog rasta. Zemlje koje su donijele zabranu odlaganja otpada na odlagališta, odnosno one koje su to destimulirale, znatno su brže ekonomski rasle”, kazao je Maurer upozorivši da i dalje u Europi 50 posto plastike završava na odlagalištima. Ključna je tehnologija sortiranja otpada i odvojenog prikupljanja, pa primjerice Slovenija sada odvojeno prikuplja 39,5% otpada i uspjet će zadovoljiti EU ciljeve za pet godina.

Pred Hrvatskom su tu još znatni izazovi, a Maurer je savjetovao da se ne pretjeruje u linearnim investicijama u MBT postrojenja i spalionice već da se više radi na prevenciji otpada i odvojenom prikupljanju i oporabi i načelima cirkularne ekonomije. Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom iz MZOIP-a govoreći o hrvatskom sustavu zbrinjavanja otpada rekla je da spalionice otpada nisu dio sustava gospodarenja otpadom, već su to energane, a u Hrvatskoj bi trebala biti sagrađena samo jedna, ona u Zagrebu. Maurer je pak naveo odličan primjer iz Milana, u kojem se iz komposta proizvodi bioplin, a tisuće takvih postrojenja zaista rješavaju brojne probleme i otpada i energije.

You may also like

0 comments