Jedan od glavnih preduvjeta gospodarskoga rasta je prometni sustav. Hrvatska je jedinstvena država središnje Europe koja je ujedno i dunavska i jadranska te koja spaja jugoistok Europe s Malom Azijom. Današnji skup otvora ključna pitanja u nastojanjima da se odgovori kako povećati našu konkurentnost na prometnim pravcima, posebno na pravcu Rijeka-Zagreb-Budimpešta“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji „Gospodarski razgovori: Usklađenim djelovanjem do konkurentnosti prometnih pravaca“ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privrednog vjesnika.
Predsjednik HGK ističe kako promet Luke Rijeka iz godine u godinu raste, premda je i dalje ispod razine iz osamdesetih godina prošloga stoljeća. „Na Brajdicama se danas pretovari oko 160.000 kontejnerskih jedinica što je daleko od kapaciteta (250.000 kontejnerskih jedinica), dok susjedni Koper pretovari oko četiri puta više tereta“, napomenuo je Burilović dodajući da nam je za razvoj pomorskog prometa potrebna modernizacija željezničke pruge, ali i učinkovitiji prijevoznici, operateri i špediteri.
„Potrebna je usklađenost svih vidova prijevoza što čini cjelinu koja sinergijskim djelovanjem stvara najveće ekonomske učinke. Treba povećati i konkurentnost naših cestovnih prijevoznika koji se, u usporedbi s prijevoznicima iz okolnih zemalja, bore s višim cijenama goriva, višim troškovima registracije i tehničkog pregleda, čestim izmjenama zakona i propisa, nemogućnošću naplate potraživanja, visokim cestarinama i brojnim drugim preprekama“, kazao je predsjednik HGK dodajući kako Komora apelira na donositelje odluka, da smanje administrativne prepreke i olakšaju poslovanje prijevoznicima.
„Ova je konferencija vrijedna inicijativa HGK i odlična prilika za analizu trenutnog stanja i pronalaženja novih prijedloga i rješenja za izazove s kojima se suočava prometni sektor, istaknuo je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković dodavši kako je neophodno da svi subjekti u transportnom sustavu budu usklađeni jer je to jedini način da se podigne konkurentnost hrvatskih tvrtki, što u konačnici omogućuje Hrvatskoj bolji nadzor i učinkovitiju kontrolu nad poslovanjem i poštivanjem zakona.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture kao krovna institucija u prometnom sektoru svoje će aktivnosti usmjeriti ka postizanju što učinkovitije usklađenosti svih subjekata u transportnom sustavu. „Zajednički je cilj što bolja suradnja između javne uprave i privatnog sektora kako bi zajedničkim snagama postali što bolji promotori prometnih pravaca, a time i hrvatskoga gospodarstva, kazao je Butković te je najavio za ovu godinu nova zakonska rješenja u području intermodalnog prometa.
Konkurentnost prometnih pravaca ključno je pitanje i radi poticanja mogućnosti drugih dijelova gospodarstva, čiji je temeljni cilj stvaranje radnih mjesta i izvoz, kazao je savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj također je istaknula važnost usklađenog djelovanja svih sudionika u kreiranju prometne politike i strategija te svih subjekata uključenih u transportni proces. „Moguće je imati kvalitetan i siguran transportni sustav koji će ponuditi usluge prijevoza koje će biti konkurentne i otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja, jačanja i unapređenja postojećih prometnih pravaca, a u konačnici i razvoja čitavog društva. Samo brz, jeftin i pouzdan transport može jamčiti povećanje prijevoza kroz privlačenje roba i putnika na naše prometne pravce“, kazala je Čagalj.
„Kako bi prometni pravac bio konkurentan, potrebno je na temeljima određenih komparativnih prednosti (kao što je geo-strateški prirodni položaj) izgraditi konkurentne prednosti naspram drugih prometnih pravaca, a koje se ogledaju kroz usklađeno djelovanje svih dionika na prometnom pravcu, pouzdanost njihove usluge i konkurentnu cijenu“, smatra direktor CMA CGM Croatia pomorske agencije Jakov Karmelić, govoreći s pozicije brodara s naglaskom na prometni pravac i Luku Rijeka.
„Od ukupnih kapaciteta kontejnerski terminal u Luci Rijeka, a razlog je tome tržište. Pomorski kontejnerski terminal točka je izmjene modaliteta prijevoza u logističkom lancu, koncentracija poslovnih, administrativnih i graničnih postupaka, a treba biti i generator cestovnog i željezničkog teretnog prometa, naveo je direktor prodaje Jadranskih vrata d.d. Žarko Acinger, naglašavajući rješenja iz pozicije kontejnerskog terminala. Zapreka povećanju korištenja željezničkih kapaciteta i nedostatak željezničkih veza između Rijeke i odredišta u srednjoj i istočnoj Europi. Također postoji i mogućnost razvitka novih tehnologija no potrebna im je podrška u obrazovanju kadrova za njih, rekao je Acinger.
Komercijalni direktor Transagenta i član nadzornog odbora Crokombija Boris Rosanda govorio je iz pozicije željezničkog operatera. Poslovni rezultati društva Crokombi na željezničkom servisu Rijeka – Budimpešta su zadovoljavajući u financijskom i volumenskom smislu, no primjećuje se neaktivnost ostalih željezničkih operatera registriranih u RH, kao i neaktivnost organizatora željezničkog prijevoza i špeditera, naveo je Rosanda te dodao kako bi prisustvo konkurencije dobro došla radi dizanja imidža pravcu, podjeli troška promocije kao i zbog smanjenja troška naknada za korištenje infrastrukture. „Infrastruktura na kontejnerskom terminalu u luci Rijeka je dostatna za sadašnji volumen posla. Procjena je Crokombia da bi svako značajnije povećanje prometa bilo narušeno ako ne i onemogućeno infrastrukturnim ograničenjima na terminalskim kolosijecima, rekao je Rosanda te istaknuo važnost stvaranja brenda Luke Rijeka, kao što to imaju luike Koper i Trs, a naveo je i važnost za intermodalni prometa pomoć središnje države privatnom sektoru.
Najznačajniji problem je generalna nekonkurentnost domaćih cestovnih prijevoznika u odnosu na prijevoznike iz susjednih zemalja, smatra direktorica Milšpeda Ana Soldo navodeći da je u Hrvatskoj registrirano više od 140 tisuća teretnih vozila te oko 33 tisuće raznih prikolica. Na našem tržištu djeluje 2400 tvrtki koje su registrirane za međunarodni prijevoz. „U većini europskih zemalja postoje strategije kojima se štiti i pomaže svojim prijevoznicima, stoga bi rješenja bila u povratu poreza na gorivo, pitanju cestarina, procedura i cijena registracije kamiona, ukidanju naknade za RTV pretplatu; mogućnosti financiranja za nabavu novih vozila, apliciranje za sufinanciranje putem EU fondova, reguliranje kvote za zapošljavanje stranih vozača, izmjene Zakona o sigrmnosti prometa u vezi preventivnih tehničkih pregleda vozila te hitno ratificirati „drugu“ CMR konvenciju donesenu Protokolom o izmjeni CMR-a 197 koji je stupio na snagu 1980. godine.
Direktor Cargo-partnera Zoran Starčević ističe kako kupac bira put robe, te je otpremnicima jednostavnije jer će transport obaviti prema želji kupaca. Istaknuo je prepreke, ali prednosti u radu carinskih, lučkih službi, željeznica, brodara itd. na riječkom pravcu.
Predstavnici Luke Rijeka, koja bilježi rast prometa godišnje za sedam do osam posto ističu njezinu želju da se specijalizira za kontejnersko tržište. Predstavnici HŽ istaknuli su važnost pitanja sigurnosti željezničkog prometa, dok su gospodarstvenici iz Virovitice postavili pitanje te istaknuli važnost dovršetka bilogorsko-podravskog-panonskog pravca, a radi povećanja konkurentnosti gospodarstva.
