HGK traži manje poreze za poslodavce

„Danas milijun i tristo tisuća zaposlenih, hrani 4 milijuna i tristo tisuća građana naše zemlje. Procjena je da samo četvrtina zaposlenih radi u realnom sektoru. Nije teško zaključiti da niti „najsnažnija leđa“ ne mogu više podnijeti taj teret“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na današnjoj konferenciji EPH-a i Hrvatske gospodarske komore ‘Proračun zaokreta’.

„U europskome smo vrhu po izdvajanju proračunskog novca za: troškove zaposlenih, materijalne troškove i subvencije. Samo kamate čine enormnih 8,6% proračunskih rashoda i već bismo napravili veliki zaokret kada bismo ih uspjeli sniziti. Stoga, moramo konačno prestati trošiti ono što nismo zaradili! Zadužili smo i djecu i unuke, poručuje Burilović te dodaje kako je potrebno smanjiti trošak rada kroz niže doprinose i poreze koji opterećuju poslodavce. „Smanjenje prihoda u proračunu može se nadoknaditi efikasnijim ubiranjem poreza, smanjenjem izbjegavanja plaćanja poreza i restriktivnijim pristupom prema poreznim izuzećima i olakšicama“, zaključuje Burilović.

Predsjednik Nadzornog odbora EPH-a Franjo Luković istaknuo je kako se od Vlade očekuje ‘proračun zaokreta’ jer su država i poduzeća prezadužena dok se građani već dulje vrijeme razdužuju. „Prethodna vlada nije uspjela stvoriti vjeru u bolje sutra ni kod građana niti kod ulagača. Premija rizika na zaduženja nam je najviša u Europi, predstečajne nagodbe s tankim pravnim okvirom, visoki nameti, sve to čini poslovno okruženje nestabilnim’, nabrojio je Luković.

Premijer Tihomir Orešković predstavio je pet reformskih točaka. Riječ je o aktiviranju „mrtvog kapitala“ u vlasništvu države vrijednog pola milijarde eura kako bi se smanjio javni dug. Najavio je i pokretanje fonda za srednje i male poduzetnike, vrijednog oko pola milijarde eura, o kojem je već razgovarao s predstavnicima HBOR-a, HAMAG-a i s bankama. U svoj će ured uvesti funkciju chief integration officera (CIO), koji će koordinirati rad i investicije u raznim gospodarskim sektorima kako bismo uspješnije povukli 10,7 milijardi eura iz europskih fondova. Promjena gospodarske klime donijet će investicije jer ulagači traže sigurnost te stabilnu poreznu politiku. Posljednja točka koju je naveo bio je proračun, u kojem će se vidjeti reforme u javnoj upravi i zdravstvu.  „Tri kategorije u našem proračunu strše – rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije. To su područja u kojima smo tražili mogućnosti kako korisnije i jednostavnije upotrebljavati državni novac“, kazao je ministar financija Zdravko Marić govoreći o pripremanju proračuna za 2016. godinu.

Marić kaže da neće ići u porezne reforme već da će čekati reakcije poduzetnika i ostalih interesnih skupina dok se ne pronađe rješenje. „Fokus će biti na rashodovnoj strani proračuna. Javni dug glavni je rizik, ne samo zbog njegove visine nego i zbog loših trendova. Moramo misliti i na gospodarski rast i zaposlenost, s proračunom moramo biti oprezni kod rezanja“, rekao je Marić.

Guverner HNB-a Boris Vujčić pojasnio je kako nova Vlada preuzima državu u trenutku kada se ekonomija nalazi u uzlaznoj putanji, te kako treba iskoristiti priliku. Hrvatsku bi na bržu provedbu reformi, smatra Vujčić, moglo prisiliti i uvođenje eura. ‘Udaljili smo se od cilja ulaska u eurozonu zbog duga i deficita. Treba nam plan konvergencije i nacionalnih reformi kojim ćemo definirati kako ćemo ući u euro’, rekao je Vujčić.

Viša glavna ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević-Šujster, vjeruje da je deficit od tri posto BDP-a u ovoj godini ostvariv cilj. Ipak, upozorava kako za ostvarenje tog cilja postoje značajni rizici, a jedan od glavnih je mogućnost povećanja plaća u javnom sektoru, sukladno sporazumu sa sindikatima.

You may also like

0 comments