HGK: Suficit na tekućem računu platne bilance treću uzastopnu godinu

Prošle je godine, treću uzastopnu godinu, ostvaren suficit u razmjeni roba, usluga i kapitala Hrvatske s inozemstvom, i to u iznosu od 2,3 milijarde eura, čak 6,2 puta više nego prethodne godine. To je rezultat sinergije djelovanja rekordne turističke sezone, niskih cijena sirove nafte, rasta robnog izvoza zbog liberalizacije vanjske trgovine i oporavka brodogradnje, pojačane trgovine uvoznom robom zbog pristupanja Hrvatske EU, no i gubitaka banaka u stranom vlasništvu uslijed troškova prisilne konverzije kredita u švicarskim francima.

Potonje je zapravo imalo najsnažniji utjecaj, rezultirajući drastičnom promjenom na podračunu primarnog dohotka gdje je ostvaren povijesno niski deficit u iznosu od 297,3 milijuna eura uslijed snažnog pada rashoda (-43%). Za usporedbu, na ovom je podračunu u posljednjih petnaest godina bilježen deficit na prosječnoj nominalnoj razini od nešto više od milijardu eura što je, uz robni podračun, predstavljalo izvor neravnoteža na tekućem računu.

Takvim razvojem odnosa, primarne su neravnoteže ostale koncentrirane na robnoj podbilanci, koje su se čak i proširile u odnosu na prethodnu godinu. Naime, iako je robni izvoz nastavio rasti, i to najvećom godišnjom stopom (9,9%), unatrag pet godina, snažno je porasla i stopa rasta uvoza (7,8%), što je zbog apsolutnih razina značilo 29% veću vrijednost prirasta uvoza od prirasta izvoza. Uvoz je rastao na temelju pojačane trgovine uvoznom robom i blagog oporavka domaće potražnje, a ograničio ga je pad cijena nafte. Stoga se može pretpostaviti njegov znatno brži rast odnosno znatno brži rast robnog deficita u slučaju izostanka vanjskih impulsa u vezi s niskim cijenama nafte na svjetskom tržištu.

Naime, rast je robnog izvoza ograničen uskom izvoznom bazom i on se trenutno možda kreće oko svojih maksimalnih razina, dok uvoz ima širu perspektivu rasta koja je u vezi s oporavkom domaće potražnje. Stoga u srednjoročnom razdoblju, bez značajnijih pomaka u konkurentnosti koji su u vezi sa sveobuhvatnim strukturnim reformama, očekujemo rast neravnoteže na robnom podračunu koja će vršiti pritisak na ravnotežu cijeloga tekućeg računa.

Deficitarnom robnom podračunu parirao je uvijek suficitarni uslužni podračun koji od 2012. godine u potpunosti „pokriva“ vrijednost deficita na podbilanci roba. A uslužni podračun je zapravo temeljen samo na jednoj djelatnosti – turizmu. S rekordnim razinama fizičkih pokazatelja (dolasci i noćenja) i njihovim dinamičnijim rastom, u 2015. je godini ostvarena i rekordna razina i dinamičniji rast deviznog prihoda od ove djelatnosti na temelju oporavka našega najvažnijeg emitivnog tržišta, zemalja EU (više od 80% deviznog prihoda stvaraju turisti iz ovog područja). Ostvarenim rekordnim nominalnim deviznim prihodom od turizma na razini od 7,96 milijardi eura, napokon je preskočena dosad rekordna razina iz 2008. godine (i to za 6,7%).

U ovoj godini, za koju procjenjujemo nešto niži gospodarski rast nego prošle godine, očekujemo ponovno ostvarenje suficita, no na nižoj razini nego 2015. godine koja je ipak bila obilježena izvanrednim okolnostima (pad cijena nafte, prisilna konverzija). No, suficit se neće održati na duži rok bez strukturnih pomaka kojima bismo se odvojili od koncepta rasta temeljenoga na uvoznim robama i inozemnom dužničkom kapitalu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Ostvareni prošlogodišnji suficit na tekućem računu platne bilance od 2,3 milijarde eura rezultat je ponajprije rekordne turističke sezone, niskih cijena sirove nafte te gubitaka banaka koji je nastao zbog konverzije kredita u švicarskim francima. Ocjenjujemo da će se suficit u okolnostima daljnjeg rasta ukupnoga gospodarstva ostvariti i u ovoj godini, ali na nižoj razini, što će sve zajedno ovisiti o strukturnim pomacima.“

You may also like

0 comments