Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u subotu su komentirali poboljšanje izgleda hrvatskog kreditnog rejtinga Agencije Standard & Poor’s (S&P).
Ocijenili su da je pomak kretanja rejtinga bio očekivan, poželjan i ohrabrući jer je od početka godine Hrvatska zabilježila respektabilan napredak – stopa gospodarskog rasta dvostruko je viša od one koju je S&P prognozirao, proračunski je manjak smanjen i više nego je to tražila Europska komisija, udio javnog duga u BDP-u je stabiliziran i počeo je proces njegova smanjivanja, a parlamentarnim izborima (ove jeseni) uspostavljena je politička stabilnost.
Iz HGK-a podsjećaju da je S&P bila prva agencija koja je spustila kreditni rejting Hrvatske ispod investicijske razine u prosincu 2012., a negativne izglede kretanja rejtinga kontinuirano je držala od lipnja 2015.. U posljednjoj analizi Hrvatske, u siječnju 2016., negativni su izgledi zadržani zbog političke nestabilnosti (sumnje u održivost Vlade premijera Oreškovića), slabih izgleda za gospodarski rast (predviđali su 1,4 % u ovoj godini) i lošeg stanja javnih financija (sumnjali su da ove godine Hrvatska može zadovoljiti europske zahtjeve za smanjenjem prekomjernog proračunskog manjka i prognozirali nastavak rasta javnog duga). Istodobno je S&P naveo da bi promjenu izgleda iz negativnih u stabilne mogao učiniti ako se ostvari znatan napredak u rješavanju strukturnih i proračunskih izazova uz povratak izraženijeg i održivog gospodarskog rasta, navodi se u priopćenju HGK.
“U kontekstu navedenih ocjena s početka godine jasno je da je Hrvatska u međuvremenu zabilježila respektabilan napredak: stopa gospodarskog rasta dvostruko je viša od one koju je S&P prognozirao, proračunski je manjak smanjen i više nego je to tražila Europska komisija, udio javnog duga u BDP-u je stabiliziran i počeo je proces njegova smanjivanja, a istodobno je novim izborima uspostavljena politička stabilnost. Stoga je pomak u smjeru kretanja rejtinga bio očekivan i poželjan”, dodaje se u priopćenju.
HGK ocjenjuje da promjena izgleda kretanja rejtinga dolazi u pravo vrijeme jer Hrvatska 2017. godine treba reprogramirati vrlo visok dio svojih obveza (dvije domaće i jedna inozemna obveznica ukupno vrijedne 9,5 milijardi kuna i 1,5 milijardi USD). Putem obveznica i kredita (inozemnom i domaćem tržištu) Hrvatska se planira zadužiti zadužiti u iznosu do 33,7 milijardi kuna kako bi financirala dospjele obveze i novi proračunski manjak.
Također iduće godine dospijevaju dvije obveznice s izuzetno visokom kamatnom stopom od 6,25% i jedna s kamatom od 4,75% pa pozitivna kretanja u rejtingu pružaju priliku za refinanciranje uz upola manje troškove plaćanja kamata, ističe se u priopćenju.
Iz HGK očekuju da će pozitivan pomak u izgledu kretanja rejtinga imati svoj odjek i kod stranih investitora, potičući izravna strana ulaganja, a istodobno, kako navode, “očekuju da će ohrabriti i nositelje ekonomske politike da se odlučnije pozabave neophodnim strukturnim reformama kako bi se osnažile započete pozitivne tendencije i osigurao dugoročno održiv gospodarski rast”.
HGK također ocjenjuje kako je riječ tek o početnim pomacima u kreditnom rejtingu koji ohrabruju, ali ne mogu zadovoljiti jer Hrvatska mora imati za cilj što prije izaći iz razine neinvesticijskog rejtinga na razinu investicijskog rejtinga.
“Koliko je to zahtjevan proces, pokazuje i analiza agencije Fitch rađena na podacima od 1995. do konca 2015. godine: državama čiji je rejting snižen ispod investicijskog ranga (na špekulativni) trebala prosječno 6,1 godina da ga vrate na status investicijskog. Posljednji takav primjer je Mađarska kojoj je 4. studenog ove godine Moody`s podigao rejting s Ba1 na Baa3, odnosno s neinvesticijskog na investicijski (neinvesticijski rang od Moody`s dobila je 24. studenog 2011.)”, kažu iz HGK.
Dodaju da se Hrvatska trenutno nalazi dvije razine ispod investicijskog rejtinga, pri čemu od svih država EU jedino Cipar i Grčka imaju niži investicijski rejting od Hrvatske.
Agencija Standard & Poor’s (S&P) zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što je prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u devet godina. Poboljšanje izgleda u S&P-u obrazlažu boljim nego što se procjenjivalo rastom gospodarstva i fiskalnim ishodom u 2016. godini jer nepovoljni učinci političkih potresa i prijevremenih izbora nisu bili toliko izraženi koliko su u toj agenciji očekivali. Štoviše, analitičari S&P-a očekuju nastavak povoljnijih trendova i u 2017. jer je politička neizvjesnost smanjena nakon stabilnijeg rezultata na prijevremenim izborima u rujnu 2016. godine.
Ovo je prvi pozitivni pomak hrvatskog kreditnog rejtinga nakon devet godina. Tu objavu Standard & Poor’sa treba gledati pozitivno. Ona je u skladu s našim naporima, namjerama i očekivanjima. Bio je cilj u kratkom roku stabilizirati izglede, a nakon toga ići i prema popravljanju kreditnog rejtinga, ocijenio je promjenu kreditnog rejtinga Republike Hrvatske nabolje ministar financija Zdravko Marić.
Kreditna Agencija S&P prepoznala je rezultate gospodarskog rasta koji je značajno iznad njihovog očekivanja, ali i mnogih i analitičara. Još više razlog za poboljšanje kreditnog rejtinga leži u poboljšanju javnih financija. Deficit ne da je sveden na razinu maastritških kriterija od 3% nego je ispod 2% BDP-a. Ja sam bio prije 9 mjeseci među malobrojnima, ako ne i jedini u ovoj državi, koji je govorio da će Hrvatska u ovoj godini zabilježiti smanjenje udjela javnog duga u BDP-u što se u konačnici pokazalo točno. Sve su to elementi koji su najviše utjecali za ovu ohrabrujuću odluku, a treba gledati kako i na koji način u nastavku mandata vratiti hrvatski kreditni rejting tamo gdje mu je mjesto, a to je investicijska zona, rekao je ministar financija.
Ovo bi trebala biti pozitivna vijest i za domaće i za inozemne investitore i ovo je dobar uvod u 2017. godinu. U smislu reprogramiranja i refinanciranja naših dugova, na čemu radimo već jako dugo, možete očekivati da ćemo u 2017. nastaviti na dobar, transparentan i učinkovit način upravljati javnim dugom. Koliko je god izazovna, 2017. godina može biti godina mogućnost koja može rezultirati ne samo da reprogramiramo dugove nego postignemo bolju cijenu, kazao je Marić.
Na pitanje kada doista očekuje podizanje kreditnog rejtinga ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je potrebno nastaviti kako s gospodarskim trendovima tako i trendovima u javnim financijama, a i s nastavkom s provedbe strukturnih mjera.
Odgovarajući na pitanja o rizicima koje spominju agencije, poput arbitraže s MOL-om i tužbi banaka, Marić je rekao da u oba slučaja, kao i u mnogim drugima, vodit ćemo se ne samo obranom nacionalnih interesa nego i zaštitom poreznih obveznika i državnog proračuna. To je važno, ne samo zbog obrane i ovih potencijalno negativnih rizika na naš kreditni rejting nego i zbog same suštine koju takvi slučajevi donose, rekao je Marić. Svi rizici koji su nabrojani kao potencijalno negativni rizici za Republiku Hrvatsku, potpuno smo ih svjesni i radimo na njima da ne budu rizici, odnosno da se okrenu u našu korist, dodaje.
Što se tiče razgovora s bankama, na tragu smo određenog rješenja koje će rezultirati, ili se nadamo da će rezultirati, određenim rješenjem koje će biti zadovoljavajuće za obje strane. To se rješenje može očekivati u tjednima i mjesecima koji slijede, rekao je ministar financija.
Globalni trendovi, globalna financijska tržišta, učinci odluke američkih centralnih banaka su nešto na što mi, kao Hrvatska, ne možemo utjecati. Međutim, postoje stvari na koje mi možemo utjecati i to je u našim rukama, a to je naravno sređivanje stanja u našem domaćem gospodarstvu, sređivanje stanja u našim javnim financijama. Mislim da smo upravo to i napravili tijekom 2016. s jasnim namjerama da se taj proces nastavi i 2017. godine, izjavio je ministar Marić.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić iznimno je ohrabrujućim znakom ocijenila poboljšanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske. Izrazila je uvjerenje da će Vladine mjere gospodarske politike rezultirati poboljšanjem rejtinga i u dogledno vrijeme vraćanjem njegove investicijske razine.
