HGK: Rast ne nedovoljan za poboljšanje naše pozicije u EU

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 1,2 posto bio blizu njihovih očekivanja, međutim da takav slabi rast neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU.

“Rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 1,2 posto bio je blizu naših očekivanja. Na takvo kretanje prvenstveno je utjecao nastavak znatnog rasta robnog izvoza. Međutim, tako slab rast BDP-a neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU. Naime, u prvoj polovini ove godine hrvatski BDP porastao je 0,8 posto, po čemu smo među pet najsporije rastućih gospodarstava u EU i time se udaljujemo od prosječne razine razvijenosti u EU i približavamo se Bugarskoj i Rumunjskoj koje su u gospodarskom uzletu i rastu brže od prosjeka EU”, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Iz HGK u komentaru tog podatka navode i kako će i ova godina unatoč laganom oporavku gospodarstva za Hrvatsku značiti udaljavanje od prosječne razine razvijenosti EU.

Drugi, izrazito nepovoljan pokazatelj za Hrvatsku jest realni BDP, koji je u prošloj godini bio na 12,4 posto nižoj razini nego u pretkriznoj 2008., pa će uz tako niske stope rasta trebati dugi niz godina samo da se gospodarska aktivnost vrati na razinu prije krize (uz 0,9 posto bi trebalo oko 15 godina). “Stoga ostvareni rast nakon šest godina pada treba promatrati s dozom optimizma, ali i oprezom s obzirom na eventualni rast potencijalnih rizika”, navode iz HGK.

Napominju i da kada se govori o dugom razdoblju krize i izlasku iz recesije treba spomenuti da Državni zavod za statistiku (DZS) učestalo revidira podatake o sezonski prilagođenim stopama rasta BDP-a po kvartalima, pa je u četvrtom kvartalu prošle godine po zadnjoj reviziji zabilježena stagnacija u odnosu na prethodni kvartal.

Stoga se, navode iz HGK, tek sada može govoriti o službenom izlasku Hrvatske iz recesije. Naime, kriterij za izlazak su dva uzastopna kvartala rasta u odnosu na prethodni kvartal, a s rastom od 0,2 posto u prvom kvartalu i 0,7 posto u drugom kvatralu došlo je do ispunjavanja tog kriterija.

Prema ekonomskoj teoriji recesiju obilježava pad proizvodnje i zaposlenosti, stagnacija ili pad neto plaća te pad potražnje koji dovodi do pada vrijednosti trgovine. Taj kriterij također potvrđuje da je prisutan izlazak iz recesije jer u prvoj polovini ove godine raste proizvodnja i trgovina na malo, pod znatnim utjecajem izmjene poreza na dohodak rastu i plaće, a zaposlenost je nažalost samo usporila pad u odnosu na prethodne godine.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine za 1,2 posto na godišnjoj razini u najvećoj mjeri rezultat restrukturiranja privatnog sektora te da se tek sa stopom rasta od 3 posto može reći da je zemlja počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana.

“Taj pozitivan pomak rezultat je u najvećoj mjeri restrukturiranja privatnog sektora koji se u vrijeme krize morao prilagođavati teškim uvjetima poslovanja i orijentirati na izvoz. Državni aparat i dalje je preglomazan te generira najveće troškove i dugove, stoga tek s 3 posto rasta BDP-a možemo reći da smo se kao zemlja restrukturirali, da smo počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Dodaje kako bi opasno bilo zaključiti da zbog ovakvo malog rasta BDP-a ne treba hitno i ozbiljno raditi na ekonomskim problemima zemlje – fiskalnoj konsolidaciji, smanjivanju javnoga duga i provedbi strukturnih reformi.

“Potrebno je aktivirati sve raspoložive resurse koji mogu u relativno kratkom vremenu ostvariti pokrenuti pozitivne promjene, počevši od brojne neiskorištene državne imovine te privatizacije nelikvidnih tvrtki u državnom vlasništvu do privlačenja privatnih investitora kojima, za početak, treba smanjiti birokratske postupke, povećati transparentnost parafiskalnih nameta i osiguranja kvalitetnog sugovornika u upravi na lokalnoj i nacionalnoj razini”, kaže Majetić.

Ističe kako je niz mjera koje se mogu poduzeti kako bi se značajnijim koracima zagrabilo prema rastu koji Hrvatsku razdvaja od najnerazvijenijih zemalja EU. “HUP stoga i dalje traži od svih političkih elita da se krene u ozbiljnije promjene i počnu otklanjati sve dobro poznate slabosti”, poručio je Majetić.

You may also like