Rast bruto inozemnog duga nastavljen je i u travnju te je krajem mjeseca dosegao iznos od 49,8 milijardi eura, što je četiri milijarde eura ili 8,7 posto više nego u travnju prošle godine, navode iz Hrvatske gospodarske komore upozoravajući kako se Hrvatska svrstava među visoko zadužene zemlje, s udjelom inozemnog duga u BDP-u od oko 115 posto.
To je među najvišim razinama u usporedbi s nama sličnim zemljama, navodi se u komentaru HGK o kretanju hrvatskog vanjskog duga, objavljenom u četvrtak. Iz Komore napominju kako se u posljednja tri mjeseca bilježi znatnije ubrzanje rasta duga na godišnjoj razini, što je dijelom i rezultat izdavanja inozemne obveznice u iznosu od 1,5 milijardi eura u ožujku ove godine.
I nadalje rast inozemnog duga predvodi opća država (na godišnjoj je razini rast prisutan u uzastopna 73 mjeseca) koja inozemnim zaduživanjem dijelom financira visok proračunski manjak. S druge strane, rast duga ograničava razduživanje drugih monetarnih financijskih institucija pri čemu se kontinuitet pada njihova duga na godišnjoj razini protegnuo na posljednje tri godine. Pri niskoj razini kreditne aktivnosti na domaćem tržištu razduživanje bankarskog sektora ne jenjava pa se u posljednjih jedanaest mjeseci bilježe dvoznamenkaste stope pada razine bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, a u posljednja tri mjeseca pad se stabilizirao pri stopi od oko 12 posto godišnje, navode iz HGK.
Po podacima koje iznose, tijekom prva četiri mjeseca ove godine bruto inozemni dug ukupno je povećan za 3,1 milijardu eura pri čemu je najveći prirast duga zabilježen kod HNB-a (1,5 milijardi eura) i opće države (924,7 milijuna eura), a slijede izravna ulaganja s prirastom od 454,2 milijuna eura, ostali domaći sektori s prirastom od 191,5 milijuna eura i druge monetarne financijske institucije s prirastom od 85,5 milijuna eura.
Pritom iz HGK napominju kako treba imati u vidu da je znatan dio prirasta bruto inozemnog duga rezultat metodologije evidentiranja obveza što se prvenstveno odnosi na utjecaj međuvalutarnih promjena i transakcija središnje banke. Naime, pojašnjavaju, jačanje američkog dolara statistički se evidentira na sve dolarske obveznice iako je realno taj utjecaj međuvalutarnih promjena znatno manji s obzirom na to da su gotovo sva izdanja dolarskih državnih obveznica (osim prve dolarske obveznice izdane 2009. godine) pokrivena ugovorima o razmjeni dolara i eura (swap).
No, bez obzira na činjenice povezane sa statistikom evidentiranja visine bruto inozemnog duga, vanjski se dug kreće na razinama koje Hrvatsku svrstavaju među visoko zadužene zemlje s izraženim rizicima u financiranju i refinanciranju obveza, upozoravaju iz Komore. Na kraju prošle godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u iznosio je 108,4 posto u čemu su nas, među sličnim zemljama, nadmašile jedino Slovenija (126,7 posto BDP-a) i Mađarska (115 posto BDP-a), dok je, primjerice, udio duga u BDP-u u Rumunjskoj iznosio 62,9 posto, Češkoj 66,6 posto, Poljskoj 70,5 posto, Slovačkoj 90,1 posto te u Bugarskoj 94,7 posto.
Iako se trenutno udio bruto inozemnog duga u BDP-u u Hrvatskoj kreće na razini od oko 115 posto, u HGK predviđaju da će se taj udio na kraju ove godine kretati na razini od oko 110 posto s obzirom na da je država, kao temeljni nositelj zaduživanja, do sada već realizirala najveći dio planiranoga inozemnog zaduživanja. Uz to, u skladu s blagim gospodarskim oporavkom u nastavku bi godine razduživanje bankarskog sektora moglo usporiti, dok se istodobno inozemno zaduživanje tvrtki vjerojatno neće znatnije intenzivirati.
Domaća poljoprivredna proizvodnja nisko je konkurentna, a uzroci su u usitnjenosti posjeda i proizvodnje te visokim troškovima, ocjenjuje Hrvatska gospodarska komora (HGK). “Strukturni podaci upućuju na nisku konkurentnost domaćeg poljoprivrednog proizvoda, što se potvrđuje i negativnim rezultatima vanjskotrgovinske bilance. Uzroci ovako lošem stanju u poljoprivredi nalaze se u maloj i rascjepkanoj proizvodnji, niskim prinosima te visokim troškovima proizvodnje”, navodi u osvrtu na analizu konkurentnosti hrvatske poljoprivrede pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.
Ističe da je prostor za napredak u okrupnjavanju, navodnjavanju, povećanju kapaciteta i modernizaciji gospodarstava. Iskorak je moguće postići i kroz unapređenje tehnologije proizvodnje, udruživanje proizvođača, jačanje kratkih lanaca opskrbe, proizvodnji u sustavima kvalitete, ekološkoj proizvodnji, zaštiti zemljopisnog podrijetla itd. U ostvarenju tih ciljeva svakako bi trebali pomoći europski strukturni i investicijski fondovi, posebice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, gdje se rezultati prvog natječaja za investicijske mjere u poljoprivredi i prehrambeno-prerađivačkoj industriji očekuju s nestrpljenjem, kažu u HGK.
Napominju kako unatoč funkcioniranju zajedničke poljoprivredne politike EU-a i zajedničkog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda postoje velike razlike u strukturi i rezultatima poljoprivrede između članica EU. Općenito, hrvatski prosjeci puno su sličniji rezultatima članica iz prethodna dva vala proširenja, u odnosu na rezultate prosjeka starih članica (EU 15) i ukupno svih članica (EU 28).
Primjerice, hrvatski prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva prema korištenom poljoprivrednom zemljištu od 5,6 hektara čak je ispod i EU 13 prosjeka (nove članice) od 7,1 hektar, dok je prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva prema ekonomskoj veličini od 9.065 eura nešto viši od EU 13 prosjeka, no još uvijek značajno zaostaje za EU 28 koji iznosi 25.152 eura i EU 15, s prosjekom od 49.530 eura.
