HGK: Proizvedeno manje naftne i električne energije, raste uvoz

Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u rujnu ove godine proizvedeno je 36 % manje električne energije u odnosu na rujan prošle godine, što je djelomično rezultat prosječnih količina oborina u odnosu na ekstremne količine oborina u prošlogodišnjem rujnu. Nakon ekstremnih klimatskih uvjeta u srpnju i kolovozu te s tim povezanoga rekordnog uvoza električne energije, klimatske prilike u rujnu blaže su te se, posljedično, smanjio i uvoz na mjesečnoj razini. Na godišnjoj razini uvoz je povećan, odnosno u rujnu ove godine uvezeno je 13,4 % više električne energije u odnosu na rujan prošle godine.

Slična kretanja tj. smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, bilježe se i na kumulativnoj razini pa je tako u prvih devet mjeseci ove godine smanjena proizvodnja električne energije za 14,8 %, a uvoz je povećan za 19,4 %, u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjenje proizvodnje električne energije strukturno je najvećim dijelom rezultat smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 63 %) kod kojih se bilježi pad od 23,1 %, ali i iz termoelektrana (udio oko 29 %) kod kojih se bilježi pad od 1,1 %. Ostali dio proizvodnje električne energije od 8 % odnosi se na električnu energiju iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora čija proizvodnja (i udio) ima trend rasta, a u promatranom razdoblju povećana je za oko 30 %. Takva kretanja proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora te njezinog udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije, u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20 % energije čini ona iz obnovljivih izvora.

Kretanja sirove nafte i naftnih derivata u ovoj godini dinamiziraju se. Tako je u rujnu ove godine uvezena jedna od većih količina sirove nafte u posljednjih nekoliko godina, odnosno uvezene su 374 tisuće tona, što je 350 % više u odnosu na rujan prošle godine (bazni efekt kao rezultat izrazito oscilatornih kretanja). Prerada nafte u rujnu također je na visokoj razini, a prerađeno je 107 % više u odnosu na rujan prošle godine. Proizvodnja (63,7 %) i izvoz (35,4 %) naftnih derivata također bilježe rast u odnosu na rujan prošle godine, dok je uvoz (-18,3 %) smanjen.

Na kumulativnoj razini, tj. u prvih devet mjeseci ove godine, također se bilježi rast proizvodnje (10,8 %) i uvoza (17,2 %) sirove nafte te rast proizvodnje (8,5 %), uvoza (13,3 %) i izvoza (17,4 %) naftnih derivata, što je djelomično rezultat nižih cijena nafte na svjetskim tržištima te povećane gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, koja se bilježi ove godine.

U posljednjih nekoliko godina, trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije, s obzirom na to da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30 % manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46 % manji u odnosu na 2009. godinu.  Kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji te rast uvoza, odnosno u 2014. godini proizvedeno je oko 40 % manje naftnih derivata, a uvezeno oko 14 % više u odnosu na 2009. godinu. Time se narušila i struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio je oko 32 %, a 2014. godine oko 53 %.

You may also like

0 comments