[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hrvatska gospodarska komora (HGK) u ponedjeljak je podržala prijedlog povećanja kvota za uvoz stranih radnika, posebice za građevinarstvo, ali i poručila da su kvote samo “vatrogasna” mjera, dok je dugoročno rješenje reforma obrazovnog sustava.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Građevinski sektor u zadnjih par godina pokazuje znakove oporavka, raste broj izdanih građevinskih dozvola i predviđene vrijednosti radova, ali u branši kronično nedostaje kvalificirane radne snage i zato iz HGK podržavamo povećanje kvota za uvoz radnika iz inozemstva”, ističe potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj u priopćenju u kojem HGK komentira prijedlog prema kojem se u idućoj godini “planira zaposliti 2,5 puta više novih stranih radnika no što ih je zaposleno u ovoj godini”.[/vc_column][/vc_row]
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krajem prošlog tjedna je na mišljenje nadležnim institucijama i udrugama poslalo prijedlog po kojem bi kvota za zapošljavanje stranaca 2018. godine iznosila ukupno 29.000 radnih dozvola. Od toga bi kvota za novo zapošljavanje iznosila 17.810 dozvola, za produženje već izdanih radnih dozvola 9.000, a za sezonsko zapošljavanje 1.940 dozvola.
Iz HGK pritom ističu kako će najveći broj radnika biti na raspolaganju građevinskim tvrtkama, koje će moći angažirati 12.170 stranaca i to naviše tesara i zidara, a potom i montera te betoniraca, kao i ostalih zanimanja u graditeljstvu. “Kvote za uvoz radne snage samo su ‘vatrogasna’ mjera koja građevinarima treba omogućiti realizaciju već ugovorenih projekata, dok dugoročno moramo razmišljati o reformi obrazovnog sustava”, ističe u priopćenju Čagalj.
HGK, kako se ističe u priopćenju, upravo na tome radi u suradnji s nadležnim institucijama zagovarajući uvođenje dualnog strukovnog obrazovanja koje će obrazovni sustav uskladiti s potrebama gospodarstvenika. “Po tom modelu bi tvrtke odlučivale koja im zanimanja trebaju i u kojem broju, a onda u suradnji sa školama dogovarale upis potrebnog broja učenika. Učenicima bi tijekom školovanja pola vremena provodili na praksi u tvrtkama, stječući relevantna znanja i vještine, tako da su odmah po završetku školovanja spremni za rad. U međuvremenu bi dobivali određenu financijsku naknadu za odrađenu praksu, što bi ih trebalo potaknuti da upisuju deficitarna zanimanja”, ističu iz Komore.
Također, naglašava Čagalj, “naglasak treba staviti na prekvalifikaciju i cjeloživotno obrazovanje jer trenutno imamo poprilično velik broj nezaposlenih pa je na prvi pogled paradoksalno da moramo uvoziti radnike, ali ti radnici nisu osposobljeni za novu vrstu tehnologija koje se danas primjenjuju”.
Čagalj dodaje da ti procesi nisu jednostavni i da će trebati vremena dok se provedu u praksi te su stoga potrebne kvote kao hitna mjera koja će premostiti problem do implementacije dugoročnog rješenja. “Naravno, krucijalno je u cijeloj priči i da poslodavci u sektoru podignu plaće kako bi se spriječio odljev radnika u inozemstvo. Trenutno je prosjek plaća u građevini oko 4500 kuna, a to bi trebalo narasti na barem 7000 kako bismo bili konkurentni kao zemlja”, zaključuje se u priopćenju Komore.
