HGK: Pad broja građevinskih dozvola pokazuje ograničenu mogućnost oporavka

Tijekom rujna u Hrvatskoj je izdano ukupno 589 građevinskih dozvola što je za 0,5 posto manje u odnosu na prošlogodišnji rujan, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS).

U rujnu je tako drugi mjesec zaredom zabilježen pad broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini, no po znatno nižoj stopi nego u kolovozu, kada je pad iznosio 9,7 posto. Tijekom cijele 2015. pozitivna godišnja stopa zabilježena je samo tijekom tri mjeseca – u srpnju je rast iznosio 2,1 posto, u ožujku 3,4 posto, a u travnju 5,3 posto. U preostalih šest mjeseci broj izdanih građevinskih dozvola bio je manji nego u uspoerdvom mjesecu prošle godine, pri čemu je stopa iz rujna najniža u ovoj godini, dok je najviša bila u veljači i iznosila je 26,7 posto, te u siječnju, od 22,6 posto. Podaci koje je u četvrtak objavio DZS pokazuju i da je ukupno u prvih devet mjeseci ove godine izdano 4.490 građevinskih dozvola, što je 6,6 posto manje u odnosu na dozvole izdane u istom razdoblju lani.

Tijekom rujna je za zgrade izdano 475 dozvola ili 81 posto ukupnog broja izdanih dozvola, a za ostale građevine 114 dozvola ili 19 posto. Prema vrstama radova, 66 posto izdanih dozvola, odnosno njih 390 izdano je za novogradnju, a 34 posto ili 199 za rekonstrukcije. Prema dozvolama izdanima tijekom rujna predviđena je ukupna vrijednost radova u iznosu od 1,7 milijardi kuna te izgradnja 632 stana, dok dozvole izdane tijekom prvih devet ovogodišnjih mjeseci predviđaju izvođenje radova u vrijednosti 13,86 milijardi kuna i izgradnju 4.957 stanova. U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju da podaci o građevinskim dozvolama ukazuju na nastavak tendencije koju karakterizira međugodišnji pad broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade kontinuirano prisutan od rujna prošle godine, uz rast izdanih dozvola za ostale građevine.

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić smatra da pad broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova u prvih devet mjeseci ove godine upućuje na ograničenu mogućnost oporavka građevinske aktivnosti.  “Uz nisku investicijsku aktivnost privatnog sektora i nastavak negativnih tendencija u stanogradnji, posebno se osjeća izostanak investicijske aktivnosti javnog sektora”, kaže Savić.

You may also like

0 comments