HGK: Oporavak gospodarstva ovisit će o Junckerovim programima

Građevinski su radovi u travnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, porasli za 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj, čime je nastavljen rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini započet u ožujku nakon šest godina gotovo kontinuiranog pada, a analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) procjenjuju kako će intenzitet oporavka građevinarstva ovisiti o korištenju europskih fondova te sredstava Junckerova plana.

“Promatrano na godišnjoj razini, većina pokazatelja građevinske aktivnosti početkom ove godine bilježi pozitivne tendencije, budeći nadu da je dosegnuto dno u padu građevinarstva te da slijedi razdoblje oporavka – u posljednja dva mjeseca raste fizički obujam građevinskih radova, vrijednost građevinskih radova u prvom kvartalu porasla je za 9,4 posto, dok je predviđena vrijednost radova sadržana u građevinskim dozvolama izdanim u prva četiri mjeseca porasla za 12,1 posto. Stoga, ove godine prognoziramo vrlo blagi rast građevinske aktivnosti čiji će intenzitet u znatnoj mjeri ovisiti o brzini i uspješnosti realizacije projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije, uključujući i raspoloživa sredstva iz Junckerova investicijskog plana”, navode analitičari HGK u komentaru najnovijih statističkih podataka u građevinarstvu.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio podatke o indeksu građevinskih radova u travnju, prema kojima su građevinski radovi na mjesečnoj razini, prema desezoniranim podacima, pali za 1,1 posto, dok je na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim podacima, zabilježen rast od 0,1 posto. No, iz HGK ističu i kako rast građevinske aktivnosti u ožujku i travnju i dalje nije bio dostatan da kompenzira pad ostvaren u prva dva mjeseca ove godine. Stoga je, kako navode, kumulativno u prva četiri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen pad građevinske aktivnosti od 0,7 posto, pri čemu je aktivnost na zgradama porasla za 0,7 posto, dok su istodobno radovi na ostalim građevinama smanjeni za 2 posto.

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić ističe kako, nakon šest godina kontinuiranog pada obujma građevinskih radova, koji je od pretkrizne 2008. do 2014. smanjen za gotovo 43 posto, građevinska aktivnost u ožujku i travnju ove godine bilježi zaustavljanje negativnog trenda te minimalan rast koji je u travnju iznosio 0,1 posto na godišnjoj razini. I Savić naglašava kako većina pokazatelja građevinske aktivnosti početkom ove godine pokazuje naznake oporavka, ali i kako će intenzitet oporavka ovisit će i o korištenju fondova kohezijske politike EU i sredstava Junckerova plana. “Prema našim procjenama, u slučaju korištenja punog potencijala Junckerovog investicijskog plana, za Hrvatsku bi to značilo rast BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje”, kaže Savić.

U komentaru podataka o građevinskim radovima, iz Komore napominju kako se i nadalje povoljnija kretanja ostvaruju na radovima na zgradama, koji su na godišnjoj razini porasli za 3,2 posto, dijelom kao rezultat življe građevinske aktivnosti na turističkim i industrijskim objektima, energetskoj obnovi javnih zgrada i obiteljskih kuća te izgradnji stanova u okviru projekata POS-a.

Uz to, pad aktivnosti na ostalim građevinama (prometna infrastruktura, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi, složene građevine na industrijskim prostorima, ostale građevine) postupno usporava pa je, nakon pada za 5,7 posto u veljači te 3,3 posto u ožujku, u travnju pad iznosio relativno skromnih 1,2 posto. Pritom je u travnju udio radova na ostalim građevinama dosegnuo 55,7 posto ukupnih građevinskih radova, što je 1,8 postotnih bodova više nego u ožujku, podsjećaju iz HGK. Analitičari HGK podsjećaju kako je u EU građevinska aktivnost u travnju porasla za 1,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je najveći rast zabilježen u Slovačkoj (14,1 posto), Švedskoj i Rumunjskoj (po 10,8 posto), Mađarskoj (10,7 posto) i Češkoj (10,3 posto, dok je najveći pad zabilježen u Sloveniji (7,5 posto), Francuskoj (6,2 posto), Portugalu (4,4 posto) i Italiji (3,2 posto).

You may also like

0 comments