Proljetne projekcije Europske komisije, kada je riječ o Hrvatskoj, vrlo su bliske onima sadržanim u Nacionalnom programu reformi, odnosno u našem Programu konvergencije.
Europska je komisija tek nešto opreznija u projekciji gospodarskog rasta za ovu godinu i dinamici fiskalne konsolidacije u narednim godinama te naglašava rizike povezane s dinamikom provedbe predviđenih reformskih mjera uključujući rizik ishoda pregovora sa sindikatima oko plaća u državnim i javnim službama. Pritom su tendencije kretanja između Vladinih projekcija i sagledavanja Europske komisije praktički usklađene, a razlike vrlo malene. Tako Europska komisija očekuje ove godine gospodarski rast od 1,8%, a Vlada RH od 2,0%, a slična je situacija i s proračunskim deficitom i javnim dugom gdje Europska komisija predviđa nešto niže smanjenje proračunskog manjka u ovoj i sljedećoj godini te ne očekuje smanjenje razine javnog duga već u ovoj godini, ali su tendencije kretanja slične i zadovoljavajuće.
Projekcije Europske komisije su ohrabrujuće jer u načelu podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada RH. Posebno je važno što su u odnosu na prethodne projekcije indikatori za Hrvatsku znatno povoljniji, a to pokazuje da je prepoznat napredak koji je u međuvremenu postao vidljiviji.
Projekcija rasta BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku se kreću na razini prosjeka Europske unije čime je nakon dužeg vremena zaustavljeno nazadovanje zemlje u odnosu na europski prosjek. Naime, Hrvatska se po BDP-u po stanovniku spustila na razinu od 59% europskog prosjeka, iza čega slijede samo Rumunjska i Bugarska. Pri dinamičnom gospodarskom rastu tih zemalja realna je opasnost, ako se takve tendencije nastave, da nas po razini razvijenosti do 2020. godine prestigne Rumunjska, čime bi Hrvatska postala druga najnerazvijenija zemlja Europske unije, ispred Bugarske.
Stoga, iako se projekcije na prvi pogled čine zadovoljavajućima, one ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi, jer su projicirane stope rasta i dalje nedostatne za rješavanje naših razvojnih problema, a posebno su nedostatne za dinamiziranje konvergencijskih procesa koji bi omogućili približavanje zemlje prosjeku razvijenosti EU. Naime, trenutni se položaj Hrvatske u okviru prezentiranih projekcija realno ne poboljšava jer su za sve nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Slovačka) prognozirane više stope rasta nego za Hrvatsku.
