HGK: Kretanja javnog duga izrazito su nepovoljna

Na kraju travnja ove godine javni je dug iznosio 285,8 milijardi kuna, što je oko 87 posto BDP-a, a analitičari Hrvatske gospodarske komore upozoravaju kako je dinamika pogoršanja pokazatelja kretanja javnog duga u Hrvatskoj i nadalje prisutna te se očekuje da će do kraja godine dosegnuti 90 posto udjela u BDP-u.

“Zbog visokih potreba za financiranjem, Hrvatska je snažno izložena rizicima kretanja kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima, što bi već u idućoj godini moglo stvarati pojačane pritiske vezane uz financiranje i refinanciranje obveza”, napominje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić u aktualnom komentaru kretanja javnog duga.

Iako je na mjesečnoj razini, nakon izdavanja inozemne obveznice u ožujku, tijekom travnja zabilježeno smanjenje iznosa javnog duga za 2,7 milijardi kuna, na godišnjoj je razni nastavljen trend njegova izrazito visokog rasta. Tako je u travnju ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, javni dug povećan za 23,2 milijarde kuna, odnosno za vrlo visokih 8,8 posto. Pritom je unutarnji dug povećan za 5,3 posto, dok je istodobno inozemni dug porastao za 14,3 posto, navode iz Komore pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke.

U HGK ocjenjuju kako je riječ o nastavku visokog i neodrživog rasta kojim Hrvatska ostaje pozicionirana u samom vrhu među zemljama članicama Europske unije prema dinamici pogoršavanja situacije u vezi s kretanjem javnog duga. Naime, u prvom kvartalu ove godine, rast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini viši od Hrvatske zabilježila je jedino Bugarska, ali je kod nje udio javnog duga u BDP-u i dalje gotovo triput niži nego u Hrvatskoj (iznosi 29,6 posto BDP-a).

U prva je četiri mjeseca ove godine javni dug u Hrvatskoj povećan za 6,2 milijarde kuna, od čega se 1,5 milijardi kuna odnosi na prirast unutarnjeg duga, a 4,7 milijardi kuna na prirast inozemnog duga. I nadalje u zaduživanju prednjači središnja država koja time financira visok proračunski deficit. U idućem se razdoblju očekuje nastavak rasta javnoga duga generiranog očekivanjima ostvarivanja i dalje visokog proračunskog deficita, napominju iz Komore. Tako se, prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018., do kraja ove godine očekuje da će javni dug dosegnuti 89,8 posto BDP-a te nastaviti rasti do 2017. godine, kada bi dosegnuo maksimum od 92,5 posto BDP-a.

Slična nepovoljna očekivanja imaju i rejting-agencije koje su upravo zbog loših prognoza kretanja proračunskog deficita i javnog duga smanjile izglede Hrvatske na negativne, očekujući daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje, podsjećaju iz HGK. Tako agencija Fitch, koja je posljednja promijenila izglede kretanja rejtinga u negativne, prognozira dosezanje udjela javnog duga u BDP-u od 90 posto u 2015. godini te njegov maksimum od 94,4 posto BDP-a u 2017. Očito je da Hrvatska mora odlučnije i što hitnije provesti fiskalnu konsolidaciju jer je pri ovakvoj razini zaduženosti i visokim potrebama financiranja snažno izložena rizicima kretanja na svjetskim financijskim tržištima, a posebno rizicima povezanima s kamatnim i tečajnim kretanjima, zaključuju u HGK.

You may also like