HGK: I dalje raste uvoz naftnih derivata

Prema pokazateljima energetske statistike, u studenome je 2015. godine ponovno, nakon rasta u listopadu, nastavljen negativan godišnji niz koji traje od svibnja prošle godine, što znači da je proizvedeno 28,1 % manje električne energije u odnosu na studeni prethodne godine. Usporedno s tim, u posljednjih se sedam mjeseci bilježi trend rasta uvoza električne energije, odnosno u studenome je uvezeno 21,1 % više električne energije (nešto niže od prosječne stope rasta u promatranom razdoblju) u odnosu na studeni prethodne godine.

Na kumulativnoj je razini, u prvih jedanaest mjeseci 2015. godine, zabilježeno smanjenje proizvodnje električne energije, i to za 14,3 % (između ostalog kao rezultat klimatskih uvjeta), i povećanje uvoza za 20,4 %, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Smanjenje proizvodnje električne energije rezultat je smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 61 %) kod kojih se bilježi pad od 25,5 %. S druge se strane kod termoelektrana (udio oko 31 %) bilježi rast od 6,9 %, a kod proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora rast od 30,2 %.

Uvoz sirove nafte (često prisutna oscilatorna kretanja) u studenome 2015. godine količinski je iznosio 248 tisuća tona, dok je u studenome 2014. godine količina uvezene sirove nafte bila jednaka nuli. Proizvodnja (14,9 %) i prerada sirove nafte (93,9 % kao rezultat niske baze) u promatranom mjesecu bilježe rast. U prvih jedanaest mjeseci 2015. godine u svim trima prethodno spomenutim kategorijama bilježi se rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno u proizvodnji 11,9 %, u uvozu 25,2 % te u preradi sirove nafte 16,3 %. Uz spomenuta kretanja sirove nafte, rast se bilježi i kod naftnih derivata. Tako se u prvih jedanaest mjeseci 2015. godine bilježi porast proizvodnje naftnih derivata za 11,5 %, uvoza za 7,6 % i izvoza za 26 %. Ovogodišnja dinamična kretanja naftnih derivata, djelom su rezultat nižih cijena nafte na svjetskim tržištima (povoljniji uvoz) te povećane gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

U razdoblju od 2009. do 2014. godine trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije, oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije, a usporedno s time i kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji, ali i rast uvoza. Time se narušila i struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio je oko 32 %, a 2014. godine oko 53 %.

You may also like

0 comments