HGK: Gospodarstvenici moraju moći utjecati na kreiranje politike

Cilj nam je da Komora postane snažna institucija koja okuplja cjelokupno hrvatsko gospodarstvo i čiji će se glas uvažavati. HGK je partner novoj hrvatskoj Vladi, ali i korektiv, i želimo biti sukreatori gospodarske politike kao što su to i druge komore u Europi“, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na jučerašnjem sastanku predsjednika udruženja pri HGK dodavši da ministarstva Komoru vide kao ključnu točku za razvoj gospodarstva i konkurentnosti.

Komora, smatra Burilović, također treba imati ulogu i u Gospodarsko-socijalno vijeću kako bi od početka sudjelovala u kreiranju zakona. „HGK bi mogla preuzeti i određene javne ovlasti i poslove agencija. Primjerice registraciju poduzeća od trgovačkih sudova, koja bi se vodila u 20 gradova, što bi bilo brže i jeftinije nego što je to sada slučaj, a rasteretio bi se i Trgovački sud“, kazao je Burilović.

Kako bi se Skupštini HGK, u kojoj su najugledniji predstavnici gospodarstva, dalo još veći značaj, odlučeno je da se u novom sazivu broj članova Skupštine poveća sa 77 na 95 člana, od kojih će 17 ili 18 dolaziti iz udruženja. Burilović je pozvao predsjednike udruženja na dvosmjernu komunikaciju ističući kako mu je njihovo mišljenje od iznimne važnosti, dok su oni iznijeli probleme pojedinih sektora s kojima se suočavaju kao i zadovoljstvo potporom koju im HGK pruža.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić iznio je ideju da se Udruženjima dodijeli pravni subjektivitet kako bi mogla preuzeti noseću ulogu u povlačenju sredstava iz EU, a u cilju privlačenja investicija i povećanja konkurentnosti.

„Moj prijedlog je da se pojača uloga komore kao predlagača zakona. Smatram da zakoni trebaju dolaziti iz gospodarstva te da gospodarstvenici od samog početka trebaju imati mogućnost utjecanja na kreiranje gospodarske politike“, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović.

Predsjednik Udruženja proizvodnje strojeva, uređaja, motornih vozila, prikolica i poluprikolica Vladimir Wagner istaknuo je da je najvažnije pitanje uspostava pravne sigurnosti, a zalaže se i za formiranje komorskog pravnog tima. Predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Ivan Bogović također smatra kako je problem neusklađenost zakona te je naglasio da je nužni stvaranje sinergije između gospodarstva i državnih institucija, a radi jačeg povezivanja zelene i plave Hrvatske.

U okviru veće internacionalizacije hrvatskog gospodarstva Komora u lipnju planira otvaranje ureda u Šangaju, a također planirano je otvaranje predstavništva u Sarajevu i Beogradu te Italiji, Njemačkoj i Austriji. Također, samostalno ili u sklopu konzulata otvorit će se uredi i u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj. Osim sudjelovanja i organizacije gospodarskih foruma, Komora radi i na projektima CIRAZ – Centar za industrijski razvoj, dualnom obrazovanju kojim bi se uskladilo obrazovanje s potrebama tržišta rada, izgradnja tzv. Digitalne platforme komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge, zatim Internacionalizacija hrvatskog gospodarstva pomoću koje će mala i srednja poduzeća lakše zakoračiti na inozemna tržišta kao i Start up Hrvatska s ciljem financiranja start-up kompanija.

You may also like

0 comments