HGK: Evo zašto je “porastao” izvoz

Vrijednost robnog izvoza u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci na godišnjoj razini povećana za 12,3 %, pri čemu je najviše povećan izvoz ostalih prijevoznih sredstava, u najvećoj mjeri brodova, otkriva se u komentaru HGK. Tako je brodogradnja nakon više godina pada proizvodnje i izvoza i osjetnoga negativnog utjecaja na kretanje ukupne vrijednosti izvoza znatno utjecala na dobre trendove u kretanju izvoza.

Znatno je povećana i vrijednost izvoza gotovih metalnih proizvoda, proizvoda prehrambene industrije, motornih vozila te farmaceutskih proizvoda. Drugim riječima, uočljivo je da se značajniji rast vrijednosti izvoza bilježi kod većeg broja djelatnosti.

S druge strane, najveći se pad vrijednosti izvoza bilježi kod naftnih derivata i metala. Proizvodnja se u naftnoj industriji približila prošlogodišnjoj razini, odnosno bila je samo 0,5 % manja, tako da se može pretpostaviti da je na smanjeni izvoz prvenstveno utjecao pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Rast izvoza popraćen je i snažnim rastom uvoza. Uvoz je rastao prema osjetno manjoj stopi od 8,8 %, ali je porast njegove vrijednosti bio tek nešto manji nego kod izvoza.

Naime, izvoz je povećan za 4,6 milijardi kuna, a uvoz za 4,1 milijardu. Kod uvoza se značajan rast vrijednosti također bilježi kod velikog broja djelatnosti, što jednim dijelom pokazuje blagi oporavak potražnje, a jednim dijelom povećanu trgovinu robama inozemnog podrijetla kao posljedicu pristupanja zajedničkom europskom tržištu.

Tako je najviše povećan uvoz kože i srodnih proizvoda kod kojeg se bilježe isti trendovi kao u prošlogodišnjoj trgovini odjećom. Naime, bilježi se značajan rast proizvodnje, visok rast vrijednosti izvoza i još veći rast vrijednosti uvoza. Iz toga se može zaključiti da je u značajnoj mjeri riječ o trgovini ovom vrstom roba. Uz kožu i srodne proizvode, najviše je povećan uvoz farmaceutskih proizvoda, proizvoda kemijske industrije, strojeva i uređaja te motornih vozila koja su također jednim dijelom predmet trgovine.

Prema trendovima povećanog opsega robne razmjene, Hrvatska je u skladu s kretanjima u Europskoj uniji. Naime, ukupan ekstra EU izvoz u prvih je šest mjeseci povećan na godišnjoj razini za 7,1 %, a uvoz za 3,8 %. Rast izvoza i uvoza bi bio i veći da pad cijena sirovina i energije na svjetskom tržištu znatno ne utječe na ukupnu robnu razmjenu EU.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Pod utjecajem povećane inozemne potražnje i laganog oporavka domaće potražnje nastavlja se dinamičan rast vanjskotrgovinske razmjene pa je u prvih šest mjeseci izvoz veći za 12,3% a uvoz za 8,8%, zbog čega je deficit robne razmjene manji za 1,9%.”

You may also like

0 comments