Zajednica zemalja EU prošle je godine pri transakcijama roba, usluga i kapitala s ostatkom svijeta ostvarila visoki suficit, na razini od 178,1 milijardu eura, što je 48 % više nego prethodne godine te ujedno najviše u posljednje četiri godine od kada EU uopće ostvaruje suficit.
Takvo ostvarenje u velikoj su mjeri potpomogle okolnosti znatne deprecijacije eura prema većini svjetskih valuta (pri čemu najveću težinu ima ona prema američkom dolaru, budući da je SAD najznačajnije pojedinačno izvozno tržište za EU koje čini oko petinu vrijednosti njenog ukupnog robnog izvoza) s jedne strane te okolnosti gotovo upola nižih svjetskih cijena sirove nafte s druge strane (uz pad cijena niza ostalih sirovina na svjetskom tržištu – prema indeksu MMF-a, za 35 %).
Naime, deprecijacija eura prema dolaru (rezultanta ekspanzivne monetarne politike ECB-a i bržega gospodarskog oporavka SAD-a od europskog), s jedne je strane donijela povećanje cjenovne konkurentnosti izvoznika s euro područja na dolarskim tržištima, a s druge je utjecala na povećanje vrijednosti transakcija koje se obavljaju u dolarima (približno trećina ukupnoga robnog izvoza), a iskazuju u eurima. Kod robnog uvoza tečaj eura i dolara još je značajniji budući da se oko 60 % ukupnoga robnog uvoza obavlja u dolarima, što znači da je deprecijacija eura poskupila uvoz s dolarskih tržišta. No, gotovo prepolovljene cijene nafte i naftnih derivata (koje čine oko petine ukupnoga robnog uvoza EU) anulirale su povećanje ukupnog uvoza baziranog na tečajnim razlikama.
U takvim okolnostima robni se podračun (najznačajniji dio tekućeg računa bilance plaćanja budući da se oko 55 % vrijednosti svih transakcija na tekućem računu između EU i ostatka svijeta obavljaju pri razmjeni roba) značajno poboljšao s rastom suficita za 3,2 puta ili za 75,9 milijardi eura. Kako podaci o robnoj razmjeni pokazuju da se najveći relativni porast izvoza roba (19 %) ostvario na američkom tržištu, da se zaključiti da su tečajne razlike predstavljale značajnu polugu iskazanog rasta europskoga robnog izvoza. Razmjena usluga nešto je manjega vrijednosnog obujma (oko petine ukupnih transakcija na tekućem računu), ali s ostvarenjem veće vrijednosti suficita nego kod roba. No, ovdje je ujedno suficit rastao daleko sporije nego kod roba, tek za 1,6 % ili za 2,4 milijarde eura.
