Temeljem administrativnih izvora, u listopadu je zabilježeno 1 328 838 zaposlenih osoba, 1 604 651 radno aktivni stanovnik te 275 813 nezaposlenih osoba. Sve navedene kategorije na nižim su razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je jedino u slučaju stanja nezaposlenosti povoljan podatak.
A kako se kretanje nezaposlenosti ostvaruje pod utjecajem više čimbenika (pri čemu su značajni oni koji nisu povezani sa zapošljavanjem, već su rezultanta postroženja uvjeta kojima se dobiva status nezaposlene osobe pri HZZ-u ili ekonomske emigracije), i taj se podatak relativizira te ujedno sugerira kako se loša bazična stanja na tržištu rada ne mijenjaju, što je zapravo i sasvim očekivano pri ovako niskim i nesigurnim razinama dinamike oporavka gospodarske aktivnosti. Netipično kretanje administrativne nezaposlenosti ocrtava i usporedba podataka o nezaposlenosti praćena alternativnom metodologijom (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada), koja prvi put otkad postoje podaci pokazuje višu razinu nezaposlenosti od administrativnih podataka (u prvoj je polovini godine broj nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bio viši za oko 16 tisuća osoba).
Istodobno je administrativni broj zaposlenih u listopadu bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecima ranije) otkako postoje donekle relevantni podaci za usporedbu (od 1996. godine). Pritom je u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80 % ukupno zaposlenih) radilo 1 119 093 osobe, što je 4,9 tisuća manje u odnosu na prošlu godinu. Daleko najveće godišnje smanjenje u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u djelatnosti građevinarstva (koje zapošljava oko 6 % svih zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u listopadu ove godine radilo 68 225 osoba, 3 555 osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine. Apsolutno smanjenje zabilježeno je i u trgovini (koje zapošljava oko 16 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u listopadu bilo zaposleno 176 831 osoba, 1 984 osobe manje nego istog prošlogodišnjega mjeseca. U prerađivačkoj industriji (koja je pojedinačna osnovna djelatnost koja zapošljava najviše – oko 18 % svih zaposlenih u pravnim osobama), u listopadu je registrirano 196 378 zaposlenih, što je 1 041 zaposleni manje nego prošle godine.
S druge strane, kada se promatraju osnovne djelatnosti, godišnji rast je ograničen na tek nekoliko uslužnih, a najznačajniji je zabilježen u turizmu (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane) gdje je broj zaposlenih porastao za 3 483 tisuće osoba.
Broj zaposlenih će u okvirima sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća prema razini od 1,30 milijuna, a prema trenutnim procjenama, mogao bi pasti i ispod nje. Sada je sve izvjesnije i da će s prosječnim brojem zaposlenih koji procjenjujemo na oko 1,33 milijuna (najniža razina od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća), 2015. godina postati sedma uzastopna godina pada administrativnog broja zaposlenih. Iako će podaci iz alternativnog izvora i alternativne metodologije (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada) pokazati vjerojatno povoljnije podatke o zaposlenosti (u prvoj polovini godine zabilježen je rast koji se nastavlja na rast iz prethodne godine), Hrvatska će ipak ostati među trima članicama EU s najnepovoljnijim pokazateljima tržišta rada (uz Grčku i Španjolsku).
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Podaci za listopad pokazuju smanjeni broj zaposlenih, aktivnog stanovništva te broja nezaposlenih, što pokazuje da se stanje na tržištu rada u osnovi ne mijenja, tako da će 2015. godina biti sedma uzastopna godina u kojoj je zabilježen pad broja zaposlenih. Time Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku, ostaje među trima članicama EU s najnepovoljnijim stanjem na tržištu rada.“
