Prema prvim podacima o kretanju robne razmjene, u prošloj je godini vrijednost izvoza, na godišnjoj razini, povećana za znatnih 10,7 %. U taj podatak nije uključena procjena vrijednosti izvoza ispod praga uključivanja za prosinac (tvrtke čija vrijednost izvoza prema ostalim članicama EU u 2015. nije prešla 1,8 milijuna kuna nisu dužne ispunjavati Intrastat obrasce), pa bi rast prema privremenim, a potom i konačnim podacima, trebao biti nešto veći.
Dinamičan rast izvoza započet je još u drugoj polovini 2013. godine pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, dijelom putem ukidanja svih trgovinskih barijera, a dijelom povećanjem izvoza roba inozemnog podrijetla. U tih šest mjeseci izvoz je na godišnjoj razini povećan za 4,6 %. Rast je nastavljen i u 2014.kada je iznosio 9,0 % te je dodatno dinamiziran lani. Prošla je godina, ipak, prvenstveno obilježena velikim utjecajem oporavka brodogradnje na rast izvoza. Prema dostupnim podacima za jedanaest mjeseci, vrijednost izvoza djelatnosti proizvodnje ostalih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, povećana je na godišnjoj razini čak dva i pol puta (144,7 %) te je povećanje vrijednosti izvoza ove djelatnosti činilo približno 22 % ukupnog povećanja izvoza. Pored ove djelatnosti najviše je povećan izvoz gotovih metalnih proizvoda, ali je značajan rast vrijednosti izvoza zabilježen i kod niza drugih djelatnosti poput prehrambene, farmaceutske i kožarske industrije.
Ukupan rast izvoza bio bi i izraženiji da pretežno zbog pada cijene sirove nafte na globalnom tržištu nije došlo do značajnog pada vrijednosti izvoza naftnih derivata koji su godina bili jedan od najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Kretanje uvoza također je obilježeno povećanom dinamikom u odnosu na prošlu godinu. Prema prvim rezultatima, vrijednost uvoza u prošloj je godini povećana za 7,0 %. Značajan rast također je zabilježen kod niza proizvoda, pri čemu su se najviše isticala motorna vozila (povećani uvoz automobila, dijelom i zbog njihova izvoza), proizvodi kemijske industrije te električna energija. Pad prosječne cijene sirove nafte za gotovo 50 % bitno je utjecao i na ukupnu vrijednost uvoza jer je došlo do znatnog smanjenja vrijednosti uvoza sirove nafte te naftnih derivata. Pritom je ukupna vrijednost uvoza povećana za 8,6 milijardi kuna, a vrijednost uvoza ovih roba smanjena za ukupno 3,8 milijardi kuna. Iz te relacije može se zaključiti da je kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu imalo znatan utjecaj na kretanje salda robne razmjene, odnosno bez njihova pada, rast deficita koji trenutno iznosi 1,3 %, bio bi daleko izraženiji. Tako bi se već u prošloj godini u znatno većoj mjeri potvrdila očekivanja da će oporavak gospodarstva ponovo dovesti do negativnih trendova u kretanju robnog deficita.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Unatoč znatno dinamičnijem rastu robnog izvoza od uvoza, u 2015. je godini ostvaren blagi rast deficita vanjskotrgovinske razmjene.“
