Odlukom Nadzornog odbora HEP je uoči najavljene privatizacije inicijalnom javnom ponudom dionica otpisao vrijednost od 2,38 milijardi kuna, koliko vrijedi sedam termoelektrana u Sisku, Rijeci, Plominu, Jertovcu, Zagrebu i Osijeku..
S druge strane, kako je od ranije poznato, IPO-om tvrtka pokušava doći do tri milijarde kuna svježeg kapitala. O otpisu je javnost i Slobodna doznala iz IZDVOJENOG MIŠLJENJA Jadranka Berlengija, člana NO iz redova radnika koji je objavio svoje izdvojeno mišljenje na web stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. Slobodna posjeduje i analizu BDO Savjetovanja, koju je angažirala HEP proizvodnja za tzv. stress test. Ta analiza je pokazala da termoelektrane nisu rentabilne, ali da bi njihov otpis mogao dovesti do neadekvatnosti kapitala tvrtke, stoga se preporuča dokapitalizacija u novcu ili zamjenom potraživanja za kapital.
Ako HEP otpiše elektrane i ne osigura adekvatnost kapitala to će imati loš utjecaj na kreditni rejting, odnosno IPO, kažu savjetnici. U HEP-u službeno kažu da Uprava vodi računa o ispunjenju adekvatnosti kapitala, a neslužbeno se doznaje kako će u roku od 90 dana biti donesen poslovni plan HEP Proizvodnje (za koji će jamčiti HEp Grupa) koji će podrazumijevati povećanje kapitala pretvaranjem profita u temeljni kapital, a Slobodna spekulira da će to biti na razini od minimalno milijardu kuna. Slobodna piše da je to moguće provesti jer je HEP Proizvodnja profitabilna, ali da će za iznos “dokapitalizacije” odnosno “potrošenog profita” biti umanjena vrijednost HEP-a u odnosu da nije došlo do tako drastičnog smanjenja temeljnog kapitala Proizvodnje. Slobodna piše da stručnjaci i neki članovi NO HEP-a smatraju da takav jednokratan otpis nije problem, ali da IPO HEP-a ni u kojem slučaju ne može biti proveden do kraja ove godine. HEP godinama nije korigirao knjigovodstvenu vrijednost svoje imovine, a Berlengi u svom mišljenju ističe da je Revizorski odbor prijedlog BDO savjetovanja ocijenio neprihvatljivim te da su zauzeli stav da bi se otpis imovine trebao provesti u više godina. Takav potez bi, smatra on, prethodno trebalo detaljno analizirati s obzirom na poslovanje tvrtke, sigurnost opskrbe, planove razvoja, kadrova i dr.
U svom izdvojenom mišljenju Berlengi navodi da je takva odluka potencijalno štetna i da nije donesena regularno, jer je na dnevnom redu bilo mišljenje BDO savjetovanja, no da je predsjednik NO Nikola Bruketa na samoj sjednici, bez prethodno napisanog prijedloga odluke i analiza, konzultacija s Revizorskim odborom, Radničkim vijećem i dr., stavio tu točku na glasanje. Predsjednik Uprave Perica Jukić pitao je može li se takva odluka odgoditi, na što mu je rečeno da ne može. Berlengi se usprotivio ovakvom potezu kazavši da “takvu brutalnu efikasnost bez skrupula, izostanka brige i straha za društvo i za sebe same, nije doživio u 40 godina”.
Berlengi navodi da ovo izgleda nije jedini otpis u koji će se HEP upustiti, već spominje planirano umanjenje vrijednosti neprofitabilnih distribucijskih područja, kao što su Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega, te Centralnih toplinskih sustava u Zagrebu, Dubravi, Osijeku, Sisku, Samoboru i Velikoj Gorici. “Ovo užurbano čišćenje portfelja HEP-a neodoljivo me podsjeća ne privatizaciju hrvatskih banaka koje su sanirane novcem hrvatskih građana, a zatim jeftino prodane strancima koji su putem njih opljačkali i još pljačkaju te iste hrvatske građane”, piše Berlengi pitajući se kakav je smisao IPO-a.
Čelnik DUUDI-ja Mladen Pejnović jučer je za Bloomberg izjavio da će Hrvatska ove godine na prodaju ponuditi 25% dionica HEP-a u Londonu i Zagrebu, čime bi se moglo namaknuti dvije do tri milijarde kuna koje bi potom bile upotrijebljen za reinvestiranje u kompaniju. HEP, kaže on, planira kupovati imovinu u Slovenij, BiH i Crnoj Gori. (Slobodna Dalmacija)