HEP će ulagati u hidroelektrane

HEP će 2,1 milijardu kuna uložiti u sljedećih pet godina u revitalizaciju hidroelektrana, iako predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić priznaje da investicije kasne.

Predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić pozvao je na panelu Energy investment foruma održanom u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika domaće mirovinske fondove da se priključe HEP-u u njegovom investicijskom ciklusu. “Pozivam ih da postanu partneri u jednom od naših društava”, pozvao je Jukić, kazavši da bi volio da s fondovima gradi nekoliko novih objekata poput HE Kosinj ili Plomin. HEP će 2,1 milijardu kuna uložiti u sljedećih pet godina u revitalizaciju hidroelektrana, a Jukić je priznao da HEP malo kasni u pripremnoj fazi investiranja. “To možda i nije loše jer  su se trendovi u sektoru u međuvremenu promijenili”, kazao je Jukić. Među potencijalnim projektima je i hidroelektrana Ombla čiju je sagu Mladen Fogec, predsjednik uprave hrvatskog Siemensa nazvao “primjerom o nepostojanju strategije”, jer je prvo najavljena njezina gradnja, da bi se zbog pritiska javnosti odustalo od nje. Sada je ponovno na investicijskom stolu HEPA-a, što je potvrdio i Jukić, ali samo ako je odobri Europska komisija zbog toga što se Ombla nalazi u ekološki osjetljivom području. “Napravili smo ozbiljne studije i sad je na Komisiji da odluči”, kazao je Jukić. Davor Škrlec, zastupnik OrAH-a u Europskom parlamentu kazao je da je Ombla loš projekt i da HEP ima kvalitetnijih projekata od te hidroelektrane. privatnih investitora na jedan euro iz fondova treba za LNG

 “Vlada je u Bruxelles u sklopu strategije poslala niz upitnih projekata u kontekstu europske energetske politike, a među njima je i Ombla”, naglasio je Škrlec. Po njemu je i projekt Plomina C vrlo upitan, ne samo iz ekoloških razloga, nego i u pogledu europske regulative jer sumnja da će Europska komisija pristati na ekskluzivni otkup energije koji bi se mogao smatrati protuzakonitim. Jukić je kazao da je Poljskoj progledano kroz prste pa vjeruje da će tako napraviti i za Hrvatsku jer je Komisiji objašnjeno da će u trenutku gradnje Plomina C, Plominu A isteći životni vijek, dok će drugi blok polako izlaziti iz upotrebe. Škrlec je odgovorio da se Hrvatska ne može mjeriti s Poljskom jer je Komisija svjesna da ta zemlja ne može preko noći se odreći ugljena koji čini najvažniji energent za proizvodnju električne enrgije, ali da to nije slučaj s Hrvatskom. “HEP ima bogato nasljeđe hiddropotencijala u koje godinama nije ulagao”, zaključio je Škrlec na što mu je Jukić kazao da su u HEP-u svjesni hidropotencijala zbog čega uostalom HEP i ulaže veliki novac u njegovu revitalizaciju Škrlec je kazao da će završetkom revitalizacije hidroelektrana Hrvatska povećati proizvodnju električne energije za 10 posto, što je količina planiranog Plomina C. Upravo je odluka o smjeru investicija najteža za donijeti jer se nakon odluke i ulaganja često zna umiješati geopolitika koja uloženi novac baci u vodu, kao što je na vlastitom primjeru opisao Fogec. Siemens je, naime, uložio u razvoj plinskih turbina za plinovod Južni tok, ali je on prije nekoliko mjeseci otkazan. Upravo su napetosti između Rusije i Zapada koji su uzrok otkazivanja Južnog toka, na kartu investicija doveli LNG terminal na Krku u Hrvatskoj. Mladen Antunović iz tvrtke LNG Hrvatska kaže da je zanimanje za projekt LNG-a danas veće nego ikad. Upozorio je, međutim, da izgradnja terminala ne bi smjela pasti na državu, nego na Europsku uniju jer bi plin ionako služio za opskrbu srednje Europe.
“Trošak bi većim dijelom trebali preuzeti europski fondovi”, kazao je Antunović. Škrlec mu je odgovorio da je LNG jedan od objekata od zajedničkog interesa EU, ali da za njega neće biti novca iz europskih fondova jer će se Komisijin fond za strateške investicije sastojati uglavnom od privatnih investitora, odnosno na jedan euro Europske unije bi trebalo doći 14 eura privatnih investitora. “Privatni investitori neće biti pretjerano zainteresirani za LNG terminal”, upozorio je Škrlec, na što je Antunović rekao da se novac može dobiti preko European Connection Facilityja u kojem je LNG na vrhu prioriteta. Krešimir Malec, predsjednik uprave PSP Okoli kazao je da jedino hrvatsko plinsko skladište planira završiti investicijski ciklus do 2017. godine kada bi trebao postati konkurentniji u odnosu na skladišta u susjedstvu.

Ivica Jakić iz multinacionalne kompanije Alpiq kazao je da EU, baš kao i Hrvatska mora imati mješovite izvore energije i da se ne smije oslanjati samo na jedan izvor. “Hrvatska ima vlastite tržište i mora imati svoju proizvodnju”, naglasio je Jakić. A jedna od problematičnih proizvodnji jest ona toplinska, čulo se na panelu. Škrlec je kazao da HEP ne smije prebacivati trošak gubitka topline na krajnje kupce, što zabranjuju i europske direktive. Jukić je odgovorio da vjerojatno misli na slučaj u Vukovaru, ali da on ne distribuira toplinu u Vukovaru, složivši se sa Škrlecovim zaključkom. Ipak je kazao da će cijena toplinske energije morati poskupjeti kako bi se dobio nužan novac za ulaganja u toplinsku mrežu.

You may also like

0 comments