Hasanbegović: Ovo je ideološki linč

Kandidat za ministra kulture u novoj Vladi Zlatko Hasanbegović, čije je povlačenje kandidature u petak u Saboru tražila oporba, izjavio je kako sve što se događa ima elemente ideološkog linča, a nema uporište u činjenicama.

“Ono što me ražalostilo je to što sve ovo ima elemente jedne vrste ideološkoga linča koji nema uporište u bilo kakvim činjenicama, već u selektivnom korištenju mojih različitih izjava, koje sam davao u proteklih 10 godina u sklopu svojih historiografskih i znanstvenih istraživanja ili u sklopu javnih debata u kontekstu nekih specifičnih tema”, kazao je Hasanbegović novinarima u Saboru. On je to rekao nakon što je SDP-ov Nenad Stazić pozvao mandatara da povuče Hasanbegovićevu kandidaturu jer će, tvrdi Stazić, u suprotnom Vladi “dati pridjev filoustaške Vlade”.

Onima koji ga prozivaju po medijima poručio je da pročitaju sve njegove intervjue i pisane radove te ponovio da stoji iza njih. “Oni su dani pod punom odgovornošću i u povodu potpuno drugih tema koje su tada bile aktualne. Ja sam ovdje sada u potpuno drugom svojstvu kandidata za ministra kulture i mislim da je jedino relevantno pitanje program Vlade, pa i moga resora koji će se provoditi u narednom razdoblju, te ne vidim nikakav razlog da se na ovakav način pristupa mom ideološkom seciranju”, poručio je.

Komentirao je i svoju nedavnu tvrdnju kako antifašizam nije u izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava te da je to floskula. “Nema moga nikakvoga stava o antifašizmu i nije riječ o antifašizmu već odnosu prema jugoslavenskom totalitarnom komunističkom nasljeđu. I svi oni koji zlorabe pojam antifašizma koji, svaki ozbiljni povjesničar zna, može biti fluidan jer mu se mogu pripisivati mnoga različita značenja. Antifašist je bio i Staljin i Tito i Pol Pot, i američki general Patton. Svima je jasno da su to različite osobe i mi ne govorimo o apstraktnom antifašizmu već konkretnom, jugoslavenskom komunističkom totalitarnom nasljeđu. Hrvatska moderna država je nastala nasuprot jugoslavenskoj državi i nasuprot jugoslavenskom komunizmu i sve temeljne ustavne vrednote RH, državna nezavisnost, parlamentarni poredak, sloboda, ljudska prava i demokracija su u savršenoj suprotnosti s bilo kojim aspektom jugoslavenskog komunističkog totalitarnog naslijeđa, i to je moje načelno stajalište o titoizmu koje sam javno iznosio”, rekao je Hasanbegović.

Iz drugog svjetskog rata, kaže, kao pobjednici su izašli obnovljena jugoslavenska država i jugoslavenski komunizam . “Jasno je da se ne može govoriti u kontekstu poratnog razvitka da je bilo koji narod u srednjoj i jugoistočnoj Europi, koji je jedan nacionalsocijalistički totalitarizam zamijenio drugim boljševičkim totalitarizmom, izašao kao slobodni pobjednički narod. Stanje koje je nastupilo 1945. bilo je negacija prava hrvatskog naroda na državnu nezavisnost, a po svim svojstvima je bila totalitarna diktatura i što je tu sporno”, pitao je Hasanbegović. Interpretacija Ustava, kaže, posebno je pitanje. “Pozivam da se pozorno pročita preambula Ustava u kojoj se navode izvori hrvatske državnosti od ranog srednjeg vijeka, do novijeg doba, spominje se i banovina Hrvatska, odluke u Drugom svjetskom ratu, ali to stoji isključivo u državnopravnom smislu i nema nikakva vrijednosna obilježja tj. mogu mu se samo pripisivati”, rekao je.

Na pitanje što je onda s državnim blagdanima Hasanbegović je uzvratio kako se svi državni blagdani, dokle god postoje, trebaju obilježavati. Odbacio je prozivke u Saboru da je bio u Hrvatskom oslobodilačkom pokretu, koji je nakon Drugog svjetskog rata osnovao Ante Pavelić. “Nisam nikada bio u Hrvatskom oslobodilačkom pokretu, i ako na internetu možete naći da sam ubio predsjednika Kennedya, to ne znači da sam ga i ubio”, ustvrdio je. Svoje mišljenje o Hrvatskom oslobodilačkom pokretu, kao i Anti Paveliću, Hasanbegović je ipak odbio reći novinarima.

HDZ-ov zastupnik i bivši ministar kulture Jasen Mesić izjavio je u petak kako mu je čudno što su ga u raspravi o potvrđivanju nove Vlade hvalili zastupnici SDP-a upitavši, ako je toliko dobar kao što sada govore, zašto ga nisu ostavili za ministra nakon 2011. godine.

Da bi Mesić bio bolji ministar od predloženog Zlatka Hasanbegovića u raspravi je ocijenio Nenad Stazić (SDP), koji je od mandatara Tihomira Oreškovića zatražio da povuče prijedlog da se Hasanbegovića imenuje ministrom kulture, zbog izjava kojima je negirao antifašizam. “Samo ću reći kako mi je jako čudno da me se u Saboru hvali na ovakav način podsjetit ću da, kad sam krajem 2010. dolazio za ministra, cijeli SDP glasovao je protiv mene, a 2011. isto tako bio sam kritiziran kao ministar kulture, dapače, kad sam došao bio sam dočekan s osporavanjem i određenom skepsom. Da sam tako dobar kao što sada čujemo, vjerojatno bi i nakon 2011. ostao ministar”, komentirao je Mesić novinarima.

Dodao je kako u proteklom mandatu SDP-ova većina nije prihvatila nijedan njegov prijedlog ni amandman, te da na aktualnim prijepodnevima nije dobio odgovore ni na jedno svoje pitanje. “Za sve ostalo, mislim da Vladi, pa tako i svim ministrima, treba dati šansu da svojim potezima pokažu kako će raditi i trebamo se okrenuti naprijed”, dodao je Mesić.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaže pak kako treba biti racionalan, jer je moderna hrvatska država utemeljena prije svega na obrambenom Domovinskom ratu, ali isto tako, upisano je u hrvatski Ustav, i na odlukama ZAVNOH-a. “Naša je koalicija antifašistička i takva će ostati. HSLS je u ovoj koaliciji dok god bude ono što smo se dogovorili na početku i tako će biti. Kad bi bilo nekih drugih naznaka, HSLS sigurno u toj koaliciji ne bi bio”, poručio je. Na pitanje je li mu sporan odabir Hasanbegovića, odgovorio je kako je on odabir HDZ-a. “Pričekajmo, vidjet ćemo što će čovjek raditi i govoriti u budućnosti kao ministar. Ne možemo ljudima izvlačiti što su govorili prije godinu, pet ili 10, pričekajmo da vidimo što će raditi kao ministar”, kazao je Kosor.

Ustvrdio je da neće biti registra izdajnika nacionalnih interesa, koji je najavio kandidat za ministra branitelja Mijo Crnoja. “Sigurno neće biti registra izdajnika, to je mišljenje HSLS-a i svih drugih stranaka Domoljubne koalicije i Mosta, takav registar sigurno neće biti napravljen”, rekao je Kosor. Upitan kako će o Vladi glasovati Gordana Rusak, zastupnica HRID-a koja se nedavno priključila klubu HSLS-a, odgovorio je “Rusak će glasati onako kako bude glasao klub HSLS/BUZ, ona je sada članica našeg kluba”.

Ne stišava se bura oko kandidatura Zlatana Hasanbegovića za ministra kulture i Mije Crnoje za ministra branitelja, pri čemu dio udruga kritizira njihov izbor zbog spornih izjava o antifašizmu i registru izdajnika, a dio podržava njihov izbor.

Predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra Nadežda Čačinović pozvala je građane da se svojim potpisom pridruže prosvjedu protiv izbora Zlatana Hasanbegovića za ministra kulture.

“Jedini mogući razlog za to je želja vladajuće većine da se gospodin Zlatan Hasanbegović u svom mandatu posveti ideološkim zaoštravanjima i čistkama, budući da nema nama poznatog iskustva u upravljanju kulturnim institucijama, niti je pokazao teorijsku i praktičnu upoznatost s funkcioniranjem autonomije toga područja”, navela je predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra.

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske ustvrdio je kako je HDZ mandataru Vlade Tihomiru Oreškoviću predložio za ministarska mjesta dva ultradesničara, kojih se ne bi postidio nijedan diktatorski režim. “Gospodin Tim Orešković objeručke ih je prigrlio, a Hrvatski sabor bi ih trebao potvrditi za članove nove Vlade RH”, priopćio je Savez navodeći da je predloženom ministru branitelja jedina kvalifikacija to što je bio u Specijalnoj policiji tijekom Domovinskog rata i što je bio kandidatom prosvjednika pred Ministarstvom branitelja. Ministar Crnoja sastavljao bi liste za Hrvatsku nepoćudnih osoba, koje su očito svi oni koji ne dijele njegove uskonacionalističke nazore, navodi Savez.

Još opasnijim smatra predloženog ministra kulture Hasanbegovića, jer on negira općenarodnu antifašističku borbu i sve žrtve koje su pale za pobjedu nad mračnim silama nacizma i fašizma. “Taj je mogući ministar član Bleiburškog voda, skupine koja žaluje nad propašću Nezavisne Države Hrvatske. Jer ne treba zaboraviti da su kod Bleiburga zarobljeni i mnogi muslimani iz zloglasne ‘Handžar divizije’, koja je iza sebe ostavila brojne krvave tragove, osobito u Bosni i Hercegovini”, priopćio je Savez dodajući kako antifašizam nije ideološko, već svjetonazorsko i civilizacijsko opredjeljenje.

Platforma 112, koja okuplja 20-tak nevladinih udruga, ranije je u otvorenom pismu mandataru Oreškoviću poručila da je Hasanbegović apsolutno neprimjerena osoba za mjesto ministra kulture i da je nijekanje vrijednosti kao što je antifašizam nedopustivo.

Podsjećaju na ranije Hasanbegovićeve izjave kako “antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu”, ili “…prema salonskim apologetima, bez obzira je li riječ o konjunkturnim povjesničarima ili ‘subverzivnim’ aktivistima na jaslama državnog proračuna i multinacionalnih korporacija, osjećam samo prezir….”. Drže da to pokazuje kako je osoba koja će imati moć određivati tko će u kulturi i medijima dobivati sredstva isključiva, pa time i nepodobna za vođenje područja u kojem je sloboda izražavanja ključna pretpostavka stvaralaštva.

Udruge okupljene u Platformi pozvale su Oreškovića da povuče i nominaciju za imenovanjem Mije Crnoje ministrom branitelja jer, drže, njegova najava izrade Registra izdajnika Republike Hrvatske primjerenija je državnom uređenju Sjeverne Koreje, a ne demokratskoj državi, članici EU.

Imenovanju Hasanbegovića ministrom kulture usprotivilo se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), izražavajući zgražanje činjenicom da je takva osoba uopće mogla biti predložena za ministra.

S druge strane, udruga Hrvatski novinari i publicisti (HNIP) podržala je Hasanbegovića, navodeći da se radi se o mladom, ali uglednom znanstveniku koji je u dosadašnjem javnom djelovanju pokazao danas vrlo rijetku osobinu – nekomformizam i hrabrost za suprotstavljanje preovlađujućim kulturno-ideološkim obrascima koje nasilno nameću “zasjenjena središta moći”, koja upravljaju gotovo svim vitalnim procesima države na štetu ogromne većine građana. “Hasanbegović pokazuje istinsku građansku hrabrost u govorenju istine i zdravorazumski prepoznaje i opisuje probleme koji nas muče, a koji su doveli do iseljavanja najboljih mladih ljudi u inozemstvo. Hrabrost u govorenju istine, velika je i presudna kvaliteta Hasanbegovića koja ga izdvaja iz većine hrvatskih intelektualaca koji gledaju kako tonemo, ali se ‘ne bi šteli mešati'”, navodi HNiP.

Smatraju također kako je dobro da je za područje kulture imenovana osoba iz znanstvenog, a ne iz kulturnog ili medijskog okružja jer u (brojčano) malim kulturama kao što je hrvatska, takoreći svi kulturni i medijski djelatnici se vrlo dobro osobno poznaju i imaju privatne odnose, pa je tim teže biti objektivan pri donošenju odluka i provođenju strukturalnih rezova.

HNIP je pozvao Hasanbegovića da odlučnim mjerama i preciznom kadrovskom politikom s ljudima koji znaju i mogu, te koji su moralni, povede hrvatsku kulturu i medije novim putem na dobrobit svih građana, i to ne na ideološki isključiv način koji bi “njihove” zamijenio “našima”, te prelio sve resurse “našima”, kako su činile dosadašnje vlasti, nego na pravedan način koji će bogatstvo Hrvatske pravedno razdijeljivati među svima.

Matica hrvatska ustvrdila je pak da Ustav Republike Hrvatske govori da je očitovanje hrvatske nacionalne samobitnosti i državne opstojnosti izraženo u 13 povijesnih procesa i događaja od VII. stoljeća do devedesetih godina XX. stoljeća, a među njima su i odluke ZAVNOH-a.

Međutim, navodi Matica hrvatska, Ustav ni hrvatska državnost nisu zbog toga utemeljeni na hrvatskom antifašističkom pokretu u cjelini, već samo na onom njegovom dijelu koji je u okviru ZAVNOH-a 1944. donio odluku o utemeljenju Federalne Države Hrvatske. “To je nesporno važna odluka i zbog toga se i nalazi u Ustavu, ali ona ne znači da je sve što se antifašizmom nazvalo u Hrvatskoj bilo u cijelosti pozitivno. Naime, već prije kraja Drugog svjetskog rata hrvatski komunistički ‘antifašisti’ počinili su brojne ratne zločine, a nakon njega zločine koji spadaju u najveće u cijeloj hrvatskoj povijesti”, priopćila je Matica.

Osim toga, kažu, poslijeratni razvoj je pokazao da su komunisti odluke ZAVNOH-a o hrvatskoj državnosti izigrali stavljajući Hrvatsku u položaj podložnosti Srbiji u okviru Jugoslavije. “U raspravama o antifašizmu treba reći da se on od samoga početka dijelio na dva različita oblika – demokratski, čiji je cilj uz pobjedu nad fašizmom bio i razvoj demokracije u svijetu, i drugi totalitarno-komunistički, čiji je cilj osim pobjede nad fašizmom bio i okupacija što je moguće više država. Antifašizam je u Belgiji, Norveškoj i ostalim zemljama zapadne demokracije proizveo pozitivan učinak i razvoj, a u Mađarskoj, Jugoslaviji i ostalim zemljama istočnog, komunističkog bloka negativan, upravo poguban učinak, koji je trajao sve do propasti komunizma”, zaključuje Matica.

You may also like

0 comments