HAKOM: I prošle godine je raslo tržište, ali i nameti

Na tržištu elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga ove se godine očekuje nastavak pozitivnih trendova i 25 postotni porast investicija u odnosu na 2015. godinu, čemu bi trebale pridonijeti i mjere nove vlade, istaknuto je u ponedjeljak na Danu tržišta HAKOM-a.

Dan tržišta Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) okupio je oko 150 sudionika, predstavnika telekoma, pošte i željeznice te udruga i državnih institucija koje se bave tim djelatnostima, kojima su predstavljeni domaći i europski trendovi u raspravi “Prednosti i prilike na jedinstvenom tržištu EU”. Predsjednik Vijeća HAKOM-a Dražen Lučić istaknuo je kako je dobro što u Hrvatskoj rade jaki telekom operatori, koji su prisutni i na europskom te širem tržištu, te su prošle godine dosta ulagali u mrežne infrastrukture i usluge pa se dodatno povećala gustoća širokopojasnog pristupa, što će i ove godine biti u fokusu. “Elektroničke komunikacije, uz turizam, su pokretači razvoja hrvatskog gospodarstva, i zadnjih su godina i u krizi stajala bolje od ostalih sektora, te im treba omogućiti i bolje uvjete poslovanje jer će tako moći nastaviti i više ulagati”, poručio je Lučić dodajući da se ulaganja operatora mogu dodatno potaknuti izmjenama i nekih zakona.

Poručio je i da “samo o nama, a ne o Bruxellessu, ovisi hoćemo li iskoristiti mogućnosti koje imamo i time dodatno poboljšamo poziciju Hrvatske na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a”. “Ulaganja u brzi internet trebala bi biti i jača nego do sada, operatori na tome već rade, a dosta očekujemo i od EU fondova”, kazao je.

Naglasio je i da Europska komisija tvrdi da bi potpuno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište moglo pridonijeti gospodarstvu EU-a s oko 415 milijardi eura godišnje, a da bi se to ostvarilo potrebne su sveobuhvatne reforme i u području telekomunikacija te će do kraja ove godine Europska komisija predložiti pojednostavljenje koordinacije radiofrekvencijskog spektra i upravljanja njime, poticanje ulaganja u brze širokopojasne mreže i poboljšanje regulatornog institucionalnog okvira. “Prvi korak u tim reformama je već donesena tzv. TSM uredba koja propisuje ukidanje naknada za roaming od lipnja 2017. i uvođenje pravila o mrežnoj neutralnosti. U području poštanskih usluga predviđaju se mjere za poboljšanje jasnoće prikaza cijena i regulatornog nadzora tržišta prekogranične dostave paketa. U području željezničkih usluga jedna od najznačajnijih mjera predloženih u okviru nove transeuropske prometne politike EU, pokrenute 1. siječnja 2014. godine, je četvrti željeznički paket, kojemu je cilj ukloniti preostale prepreke stvaranju jedinstvenog europskog željezničkog prostora”, naglasio je Lučić.

Spremnost na nova ulaganja i razvoj istaknuli su predstavnici telekom i drugih operatora, među kojima je predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma (HT) Davor Tomašković istaknuo da je HT prošle godine investirao dvostruko više od svih telekoma zajedno te da s investicijama nastavljaju i ove godine jer je to preduvjet za rast. “Nadamo se i da će nova Vlada donijeti određeni preokret te osloboditi investitore velikih administrativnih prepreka i rasteretiti od dodatnih poreza”, poručio je Tomašković podsjećajući na ‘teret’ koji je telekomima uvela prethodna vlada s povećanjem naknada za radiofrekvencije za što HT godišnje izdvaja 140 milijuna kuna.

I član Uprave Vipneta i predsjednik HUP-ove ICT udruge Adriano Ježina smatra da je potrebno nastaviti ulaganja. “Vesele nas najave iz novih vladajućih krugova da bi se u vladi mogao naći i zamjenik ministra za digitalizaciju i informatizaciju. To je na tragu naših očekivanja, kao i smanjenje naknada i drugih nameta koje bi nam oslobodilo sredstva za investicije u mrežu i usluge, tim više što sad imamo pritisak na prihode i zbog smanjenja prihoda od roaminga i njegovog budućeg ukidanja”, poručio je Ježina.

Pozitivna očekivanja ima i predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivica Kranjčić, kao i predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša koja je kazala da od prošle godine željeznicom teret voze dva nova odnosno ukupno šest operatora te da će ukupni rezultati za 2015. biti bolji od godine prije. “Za prošlu godinu imat ćemo dobit, a sve što nas čeka su pozitivni trendovi te očekujemo da će HŽI biti jedan od generatora rasta BDP-a”, poručila je Suša.

You may also like

0 comments