Državna potrošnja raste, a stanovništva sve manje

Vlada je u četvrtak uputila u sabor više prijedloga promjena poreznog zakonodavstva s ciljem “smanjenja javnog duga”. Zbog manjeg PDV-a od 13 posto, trebali bi pojeftiniti pelene i hrana (hoće li zaista, ne zna se), a porezno bi se rasteretile i veće plaće visokokvalificiranih radnika poput IT stručnjaka, liječnika i farmaceuta, čime se želi ograničiti njihov odljev iz zemlje.
Plaće će svima rasti, ali će većini rasti tek neznatno. Naime, stopa poreza na dohodak ne smanjuje se za većinu građana. Prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu bruto plaću do 17.500 kuna porez se plaća po stopi od 24 posto, dok se iznad 17.500 kuna plaća po stopi od 36 posto. Sada Vlada predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Ispodprosječne plaće rastu tek nekoliko kuna

To konkretno znači da će oni koji imaju bruto plaću iznad 17.500 kuna, nakon što se usvoji zakon i s 1. 1. 2019. krene u primjenu, imati osjetno veću plaću. Što je veća plaća, a da je istovremeno manja od 30.000 kuna bruto, bit će veće i povećanje. Oni koji primaju 19.000 kuna neto tako bi trebali dobiti 700 kuna više. Oni koji imaju prosječne ili ispodposječne plaće imat će beznačajan rast plaća. Naime, na neto plaću od 6.000 kuna, za primjer samca koji živi u Zagrebu, rast će biti tek 31 kunu. Za neto plaću od 4000 kuna neto rast će iznositi još skromnijih 17 kuna.

Stručnjaci suglasni: Ovo nije reforma, izmjene nisu dovoljne i neće biti učinkovite

Doktor ekonomije, poslovni savjetnik i poduzetnik Andrej Grubišić složio se s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i njezinim zaključcima da su promjene poreznog zakonodavstva nedovoljne, zbog čega neće ni postati učinkovite. “Ja ću biti zadovoljan kad vidim plan državne potrošnje koji predviđa da će ona biti puno manja. Ovo nije porezna reforma. Za sada imamo iz godine u godinu samo rast državne potrošnje i sve veće uzimanje iz gospodarstva kako bi se ti troškovi pokušali što više pokriti. Pogotovo nema smisla da državna potrošnja raste u vrijeme dok se događa ovakvo iseljavanje stanovništva”, naveo je Grubišić.

“Manji porezi su uvijek bolji i to pozdravljam, ali predložene promjene su male i neće ništa drastično promijeniti te se tu slažem s HUP-om”, zaključio je Grubišić o minornim smanjenjima nameta na plaće.

Država sve više troši, a poduzetnici i radnici su preopterećeni

S njim se također složio predstavnik Udruge hrvatskih poreznih obveznika Lipa Davor Huić. I on je pohvalio nastojanja vlade oko poreznog rasterećenja građana i poduzetnika, no i kritizirao njegov opseg te nedostatak pokušaja smanjenja državne potrošnje. Podsjetimo, rashodi države predviđeni za iduće dvije godine, čak su za 2 milijarde kuna veći od 133,3 milijarde kuna za ovu godinu. “Nedovoljno je iskorišten prostor za porezna rasterećenja jer on postoji ako se stane na kraj rasta rashodovne strane proračuna. Rashodi države rastu, a poduzetnici i radnici su već preopterećeni”, rekao je Huić koji u poreznim izmjenama pozitivnim smatra smanjenje PDV-a na pelene i hranu jer će više novca ostati građanima s najnižim primanjima. “No povećanje izdvajanja za zdravstvo nije pozitivno, pogotovo jer zdravstveni sustav nije niti taknut, nije reformiran, nema zahvata u njega, a želi se povećanje izdavanja”, naveo je.

Za Huića su cjelokupni prijedlozi poreznih promjena preblagi, rasterećenja su nedovoljna, a najveći problem također vidi u tome što nema prijedloga za smanjenje rashoda države, piše Index.hr

You may also like

0 comments