[vc_row][vc_column width=”1/3″]Blue Corridor[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Pod pokroviteljstvom tvrtka Gazprom Export i Uniper i ove je godine započela je karavana odnosno turneja koja je prvi put pokrenuta 2008. godine radi javnog promicanja uporabe prirodnog plina u prometu.[/vc_column][/vc_row]
Dok je prošlogodišnja turneja bila na relaciji Europa – Kina, „Blue Corridor Rally 2019“ prošao je Tursku, Bugarsku, Srbiju, Ovih dana kroz zaustavio se je u Hrvatskoj a zatim će produžiti put Slovenije, Italije, Švicarske, Belgije, Austrije, Češke i na kraju završiti u Njemačkoj. Startao je krajem kolovoza u Turskoj (u koju krajem godine stiže plinovod Turski tok), a krajnji cilj mu je 20. rujna u Greifswaldu, gradu poznatom kao krajnja točka plinovoda Sjeverni tok.
Hrvatska stručna udruga za plin kao nositelj i koordinator aktivnosti u suradnji i pod pokroviteljstvom s Energetskom akademijom d.o.o., Gradskom plinarom Zagreb d.o.o. I INA d.d. om odnosno vezanih uz prolazak karavane kroz Zagreb.
Karavana vozila na prirodni plin dočekana je u Zagrebu 2. rujna 2019. u poslijepodnevnim satima u Gradskoj Plinari Zagreb, gdje su gosti je obavili i tehnički obilazak punionice.
U zgradi INA-e – Industrije nafte d. d., Avenija Većeslava Holjevca 10, dana 3. rujna 2019. godine prije podne u 11,00 sati, je okrugli stol na temu „Uloga prirodnog plina u prometu danas” a ispred zgrade su izložena vozila na prirodni plin (CNG i LNG). Kao doprinos izložbi vozila
Prema statistici, Hrvatska ima samo 318 vozila na prirodni plin te ukupno četiri punionice za CNG, s perspektivom skorog otvaranja dvije CNG I LNG punionice u Zagrebu i industrijskoj zoni Kukuljanovo.
Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić rekao je da je uloga plina kao energenta u prometu rastuća te da je plin ekološki zahvalno motorno gorivo i da svakako ima mjesta pored električnih vozila. Naime, električni automobil koji koristi energiju proizvedenu u TE na ugljen emitira 30 kg CO2 na 100 km, benzinsko i dizel vozilo na istoj razdaljini emitiraju 20 kg CO2, a automobil na SPP 16 kg CO2 na prijeđenih 100 km. Hrvatska ima šansu i kroz korištenje Europskih fondova izgraditi infrastrukturu punilišta jer je povrat investicije moguć u 3 godine. S ekološkog aspekta prirodni plin je idealna zamjena za dizel gorivo čime se daje znatan doprinos u zaštiti zdravlja ljudi i okoliša.
Andre Schumann je na početku izvjesio skup o povijesti i razlozima nastanka „Blue Corridor Rally. Reli se održava od 2008., na različitim rutama, a do sada je prijeđenu 55.100 km u više od 24 zemlje i 142 grada, a u njemu je sudjelovalo više od 200 vozila n području Europe do krajnjeg istok au Kini promičući ideju o prirodnom plinu kao tehnički i ekološki prihvatljivom energentu.
Eugene Pronin, neovisni savjetnik iz Ruske Federacije napomenuo je da Prirodni plin ima veliku budućnost u primjeni za upotrebu u teškim vozilima, taksijima i u gradskom prijevozu te komercijalnim vozilima bližeg i duljeg dometa, a na razlici cijene između dizela i plina od cca 20% investicija u takva vozila daje garanciju isplativosti.
Marko Hodalić iz Predstavništva Iveco S.p.A., Beograd prikazao je najnovija tehnološka dostignuća kamion na LNG kao i njihovu perspektivnost u odnosu na dizel kamione. Smatra da su punionice ključ daljnjeg širenja plasmana teških kamiona na LNG, samim time što su najkvalitetniji u odnosu na emisiju izgaranja, čime imaju ekološki prihvatljivu podobnost.
Igor Čuljak iz Zagrebačkog električni tramvaj, upoznao je skup o povijesti primjene autobusa na SPP u Zagrebu i njihovu funkcionalnost i efikasnost u dosadašnjem radu. Autobusi su se do sada pokazali vrlo dobri u radu bez poteškoća i kvarova.
Zaključno, Igor Grozdanić iz HGK je zaključio da je pred Hrvatskom izuzetno veliki izazov dostići EU cilj od 14% obnovljivih izvora energije u prometu do 2030., s obzirom da smo tek nominalno na 1,3 % (a stvarno ispod 1 %). On je naglasio važnost bioplina u dekarbonizaciji sektora prometa i cjelokupnog sektora plina. Također je naglasio važnost prirodnog plina u prometu kao značajne mjere za smanjenja problematične energetske intenzivnosti i smanjenja emisija.
Na kraju je zaključio da bez prirodnog plina u prometu, u najmanjem učešću od 5 posto teško se može dosegnuti zadani planovi smanjenja emisija i smanjenje toliko željene energetske intenzivnosti..
Zbog toga se mora promijeniti i politika poticaja, gdje se od 300 mil. kn koje se na ime ekoloških poreza na motorna goriva uplaćuju u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrlo malo vraća a tek manji dio odlazi u automobile i punionice isključivo namijenjena za električna vozila.
Također kao zaključak se nametnuo stav svih prisutnih da bez mjera subvencija za autoprijevoznike i javni prijevoz u gradovima i lokalnoj samoupravi (općinama) neće se moći probity prirodni plin u prometu.
