Grexit postaje sve realnija opcija, Varufakis ne vjeruje

Grčka ne vjeruje da bi njezini europski partneri na kraju pustili zemlju da izađe iz eurozone, rekao je ministar financija Janis Varufakis u subotu, dok zemlja pokušava uhvatiti rok za dogovor s vjerovnicima. Atena pokušava prije kraja lipnja postići dogovor kojim bi se oslobodila zadnja tranša od ukupnog 240 milijardi eura vrijednog programa pomoći te spriječilo da zemlja ode u stečaj i izađe iz eurozone.

Upitan je li moguće da Grčka napusti monetarnu uniju Varufakis je za BBC kazao da ne misli da europski čelnici to žele, dodajući kako se “nada” da političari blefiraju kada govore o grčkom napuštanju eura. “Ne vjerujem da bi bilo koji oprezni europski birokrat ili političar pošao tim putem”, rekao je. Grčko izaslanstvo trebalo bi tijekom dana u Bruxellesu podnijeti protuprijedloge kojima će premostiti razlike u stajalištima sa svojim kreditorima i početi pregovore. “Grčka je sprema podastrijeti protuprijedloge kako bi se premostile razlike s vjerovnicima”, rekao je neimenovani grčki dužnosnik. Atena je dužna 30. lipnja platiti dospjele rate zajma u iznosu od 1,6 milijarda eura MMF-u, no sumnja se da će ih moći podmiriti ako joj kreditori ne isplate zadnju tranšu novčane pomoći od 7,2 milijarde eura. Međutim, kreditori – MMF i Europska unija uvjetuju isplatu te pomoći provedbom reforma.

Predstavnici vlada članica eurozone prvi su puta službeno razgovarali o mogućem scenariju grčkog neplaćanja dugova u sklopu priprema sastanka ministara financija idućeg tjedna, kazalo je u petak nekoliko dužnosnika za Reuters.  U sklopu priprema sastanka ministara financija zemalja euruozone idućeg tjedna, predstavnici vlada zaključili su u četvrtak navečer u Bratislavi da postoje tri scenarija za Grčku na kraju lipnja.

Po njihovoj je ocjeni najmanje vjerojatan scenarij prema kojem će Grčka i vjerovnici idućeg tjedna postići sporazum i tako omogućiti pravodobno završavanje pravnih procedura do kraja lipnja. Drugi scenarij predviđa opetovano produljenje važećeg programa kredita koji istječe ovog mjeseca, upravo u vrijeme kada Grčka mora vratiti 1,6 milijardi eura Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Treći scenarij uključuje prihvaćanje mogućnosti da Grčka možda neće moći ispuniti svoje obveze, o čemu se u četvrtak navečer prvi put službeno raspravljalo na višoj razini EU.

Na sastanku nije usvojen nikakav konkretan zaključak ni odluka, napominje Reuters. Većina dužnosnika ocijenila je da je malo vjerojatno da će vjerovnici na vrijeme postići dogovor o reformama s Atenom i da će joj biti isplaćeno 7,2 milijarde eura koliko je ostalo na raspolaganju Grčkoj u okviru programa kredita koji je u veljači produžen za četiri mjeseca. “To bi zahtijevalo da se u nekoliko dana postigne napredak koji nije bilo moguće postići u nekoliko tjedana. Reakcije Europske središnje banke (ECB), MMF-a i nekoliko zemalja članica bile su izuzetno skeptične”, kazao je u petak neimenovani dužnosnik upoznat s razgovorima.

Grčki predstavnik na sastanku rekao je da će Atena učiniti sve da se dogovor postigne na vrijeme, navode dužnosnici. To bi značilo postizanje dogovora prije sastanka euroskupine 18. lipnja u Luksemburgu koja bi ga trebala usvojiti. Pritom oni upozoravaju da bi i u tom slučaju isplata kredita Ateni do 30. lipnja bila vrlo teško izvediva jer je potrebno vrijeme da se dovrše sve neophodne zakonske procedure. Stoga su skicirali drugi scenarij prema kojem bi aktualni paket kredita bio produljen kako bi se zadržalo 7,2 milijarde eura, odnosno 10,9 milijardi eura stavljenih na stranu za dokapitalizaciju grčkih banaka. Atena će dobiti pristup tom novcu nakon što bude postignut dogovor o reformama.

Predstavnici pojedinih zemalja eurozone kazali su pak u Bratislavi da bi se vlade trebale pripremiti za treći scenarij – grčko neplaćanje dugova. “Prvi puta raspravljalo se o ‘planu B’ za Grčku”, rekao je jedan dužnosnik. Još su dvojica potvrdila da se raspravljalo o toj temi. Dosada su se dužnosnici eurozone suzdržavali od rasprava o tom scenariju, čak i na sastancima iza zatvorenih vrata poput onog u četvrtak, i to unatoč tome što se pojedine zemlje, uključujući Njemačka, samostalno pripremaju za takav scenarij, napominje Reuters. Rasprava u Bratislavi bila je teoretske prirode jer je scenarij u kojem određena članica ne bi plaćala svoje dugove bez presedana u povijesti eurozone, napominje Reuters.

You may also like

0 comments