Svako potencijalno pogoršanje uvjeta u Grčkoj imat će posljedice na balkanske zemlje, u kojima filijale grčkih banaka čine značajan dio bankarskog sustava.U fokusu ulagača ponovno je Grčka, s obzirom da u utorak mora vratiti 750 milijuna eura zajma prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) pa su ponovno oživjele bojazni da bi se Atena mogla naći u situaciji da ne bude pravodobno mogla ispunjavati svoje obveze a i da bi mogla napustiti eurozonu.
U proljetnom izvještaju MMF-a o zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe, zamjenik direktora istraživačkog odjela MMF-a Jorg Dekresin, naveo je kako je situacija u Europskoj uniji sada dosta drugačija nego prije četiri godine, zbog čega je znatno smanjen rizik od širenja virusa. Podružnice grčkih banaka čine između 14 i 22 posto bankarskog sustava Bugarske, Makedonije, Albanije, Rumunije i Srbije, dok pokrivenost kredita depozitima iznosi 100 posto ili više, uprkos značajnom smanjenju u posljednjih nekoliko godina zbog niže tražnje za kreditima i manjoj financijskoj zavisnosti filijala od majke-banke. “To znači kako će u slučaju pogoršanja uvjeta u Grčkoj, te filijale imati veću potrebu za likvidnošću, zbog čega bankarski nadzorni mehanizmi u balkanskim zemljama pomno prate razvoj situacije”, izjavio je Dekresin.
Pregovori sporo napreduju i kreditori Grčke isključuju postizanje konkretnog sporazuma u ponedjeljak na sastanku ministara financija eurozone u Bruxellesu. Premda se Atena nada pozitivnoj izjavi s današnjeg sastanka euroskupine, u pregovorima Grčke s kreditorima Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dalje su prijepori oko pitanja vezanih uz proračun, radnike i mirovine. Neki investitori očekuju da bude postignut novi dogovor s grčkom oko otplate dugova, no mnogi se suzdržavaju od investiranja u dionice sve dok je situacija neizvjesna. “Situacija s Grčkom stvara mnogo nervoze na tržištu”, kaže trgovac pri Mirabaud Securitiesu, John Plassard. Atenski ATG indeks potonuo je 2,5 posto.