Grčki porezni prihodi pali su u siječnju za 23 posto u odnosu na planirane, jer građani odgađaju plaćanje obveza u nadi da će vlada pod vodstvom Syrize održati obećanje o ukidanju nekih poreza, poput onog na imovinu.
Prema podacima grčkog ministarstva financija, u siječnju su porezni prihodi iznosili 3,5 milijardi eura, otprilike milijardu eura manje u odnosu na proračunski plan, što je loša vijest za vladu koja ne kani produžiti program međunarodne pomoći EU-a i MMF-a vrijedan 240 milijardi eura, koji istječe krajem ovoga mjeseca. Bez tog programa, Ateni bi moglo nedostajati sredstava za isplatu obveza koje dospijevaju na naplatu idućih mjeseci, no radikalna ljevičarska stranka Syriza je 25. siječnja pobijedila na parlamentarnim izborima upravo na osnovu obećanja da neće produžiti taj program koji je Grčkoj nametnuo stroge mjere štednje. Stoga s partnerima u eurozoni pregovara o mogućim drugačijim rješenjima i odgodi pojedinih reformi.
Siječanjski pad poreznih prihoda ponajviše je posljedica odluke građana o odgađanju plaćanja poreza u uvjerenju da će Syriza pobijediti na tim izborima i ukinuti neke nepopularne mjere iz programa štednje, kao što je porez na imovinu. Vlada premijera Alexisa Tsiprasa doista je najavila ukidanje poreza na imovinu, kojega početkom iduće godine kani zamijeniti novim davanjem na visoko vrijedne nekretnine.
Nakon uzbune u medijima zbog pada siječanjskih poreznih prihoda, vlada je poručila da je uvjerena da će te poreze uspjeti prikupiti. “Postoje porezne obveze koje su odgođene i vjerujemo da ćemo ih prikupiti idućih mjeseci”, kazao je zamjenik ministra financija Dimitris Mardas. No, Nadia Valavani, također visoka dužnosnica ministarstva financija, manje je u to uvjerena pa je sama pozvala građane da uredno ispunjavaju svoje obveze. “Molimo sve građane, koji žele da ova vlada uvede svoje politike, da plate porez na imovinu za veljaču, kao i za prethodni mjesec”, kazala je Valavani u parlamentu.
Dobra je, pak, vijest za Atenu stigla iz londonske analitičke tvrtke CrossBorder Capital, prema kojoj je odljev novca iz Grčke manji nego što su se mnogi plašili. Prema podacima te tvrtke, prošloga je mjeseca iz Grčke iznijeto 177 milijuna dolara, dok je u prosincu odljev iznosio 166 milijuna, a u studenom 149 milijuna. To je znatno manje u odnosu na 2,4 milijarde dolara koliko se iz Grčke odlilo u kolovozu prošle godine. “Nije katastrofa. Podaci za siječanj pokazuju da je Grčka stabilnija nego što su se mnogi plašili”, kazao je Michael Howell, direktor CrossBorder Capitala.
No, to ne umanjuje probleme tamošnjeg financijskog sustava jer je, prema podacima grčke središnje banke, u prosincu iznos depozita kompanija i kućanstava u bankama smanjen za 4 milijarde eura. Bankari, pak procjenjuju da je u siječnju iz banaka povučeno dodatnih 12 milijardi eura, te da su ukupni depoziti u grčkim bankama pali ispod 150 milijardi eura. Posljedica je to, kažu bankari, strahovanja građana od posljedica eventualnog izlaska Grčke iz eurozone, zbog čega bi se grčke banke mogle naći u velikim problemima. I sada im zbog odljeva novca hitnim kreditima pomaže Europska središnja banka.
“Da bude jasno, novac je izašao iz grčkih banaka, ali nije izašao i iz grčkog gospodarstva. Građani su povukli novac iz grčkih banaka, ali ga nisu iznijeli iz zemlje, nego ga drže pod madracem ili su ga deponirali u podružnice stranih banaka”, objašnjava Howell.
