Home Energetika Grčka i Srbija grade zajednički plinski terminal?

Grčka i Srbija grade zajednički plinski terminal?

by Energypress.net

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Grčka je ponudila Srbiji da sudjeluje u izgradnji i bude vlasnik dijela budućeg terminala za ukapljeni naftni plin (LPG) koji će se graditi u grčkoj luci Aleksandropoli, udaljenoj 14,5 km od delte rijeke Marice, samo 30 km od granice s Turskom i oko 300 km od Soluna, doznaju ekskluzivno Večernje novosti. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Navodi se i da Grci nude Srbiji da bude vlasnik 20 posto terminala, koliko bi imali i DEPA (grčka plinska kompanija) i BEH (Bugarski energetski holding), dok bi ostatak dobile privatne kompanije, prenosi Poslovni dnevnik.

Srbija bi, tvrdi list, mogla računati na povlačenje sredstava iz europskih grantova, dakle bespovratnih financijskih sredstava, jer se taj projekt podudara sa zaključcima Europskog projekta o zajedničkim interesima (PCI – EC Regulation 347/2013), što je jedan od prioriteta razvoja energetskog infrastrukturnog projekta EU koji je već ranije usaglašen s Grčkom i Bugarskom.[/vc_column][/vc_row]

Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjiti ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje. Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, navode Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura.

U europskom projektu stoji kako je plan da plin dopremljen u Aleksandropoli ide i za Rumunjsku, Mađarsku, sve do Ukrajine, a sve te količine plina bile bi isporučivane preko Srbije, što bi imalo i značajan financijski učinak od prijevoza. Srbija bi završetkom tog projekta imala ne samo veliki devizni priljev, već bi smanjila i ovisnost o postojećem plinovodu koji dovodi ruski plin preko Mađarske. Prema projektu Europske unije, plinovod bi trebao biti izgrađen do kraja 2019. godine, piše Poslovni dnevnik.

Related Posts