Grci, razočarani rezovima, štrajkaju protiv vlasti

Javni prijevoz i javne službe bili su u četvrtak u Ateni u drugom općem štrajku u zadnjih mjesec dana, ali je on mobilizirao nešto manji broj ljudi nezadovoljnih mirovinskom reformom koju grčka vlada mora provesti na zahtjev vjerovnika, EU-a i MMF-a.

Po procjeni policije, osam tisuća ljudi je sudjelovalo u prosvjednoj povorci u središtu Atene, na poziv komunističke sindikalne fronte PAME, a 6500 u drugoj povorci koju su predvodile dvije velike sindikalne središnjice GSEE za privatni i ADEDY za javni sektor. U prethodnom štrajku održanom 12. studenoga sudjelovalo je dvadesetak tisuća ljudi. Ovaj drugi štrajk obuhvatio je uglavnom javni sektor, državnu upravu, bolnice i škole, svi trajekti koji plove prema otocima ostali su u luci a rad je bio obustavljen u javnom gradskom prijevozu. “Dosta je”, pisalo je na transparentima GSEE-a na kojima se upozoravalo i na “mirovine koje ubijaju ljude”, na “nove fiskalne napade na proračun” i tražilo “poništenje privatizacije”.

Sindikati su pozvali na ovaj štrajk prosvjedujući protiv velike reforme mirovinskog sustava koju vlada Aleksisa Ciprasa mora početi provoditi početkom 2016. kako bi poštovala obveze prema vjerovnicima preuzete u srpnju, u zamjenu za novi paket financijske pomoći prezaduženoj zemlji. Štrajk je i upozorenje prije nego se u noći na nedjelju bude glasovalo o proračunu koji će biti obilježen štednjom, kao i svi proračuni koje su nakon 2011. donosile desne i socijalističke vlade. Cipras je u subotu obećao da će se mirovinska reforma provesti “bez novih bolnih rezanja mirovina”, ali njegova vlada još nije objavila njezine glavne smjernice.

Cipras koji je vlast preuzeo u siječnju u nadi da će Grke osloboditi štednje koja pritiska zemlju od 2010., morao je odustati od mnogih obećanja koje je dala njegova radikalna ljevica. Tako je njegova vlastita stranka Siriza pozvala građane da podupru ova dva štrajka. Koalicija Sirize i ANEL-a (desnica) na vlasti sada je oslabljena. Njezina većina u parlamentu, ionako tijesna, u studenome se dodatno osula tijekom glasovanja o prvom paketu teških mjera kojima se od vjerovnika trebalo dobiti 12 milijarda eura za državnu blagajnu i za dokapitalizaciju domaćih banaka. Koalicija sada ima tek 153 mjesta od 300.

Kako bi je ojačao, Cipras je u subotu pokušao pridobiti oporbu za mirovinsku reformu, ali je naišao na protivljenje desnice i socijalista, premda su potonji 13. srpnja odobrili paket pomoći vrijedan 86 milijarda eura. U takvim nepovoljnim prilikama u zemlji, grčka vlada je sada i na meti kritika zbog svog postupanja u krizi migranata i izbjeglica koji se u tisućama iskrcavaju na grčkim otocima. Tako su u srijedu Financial Times i Le Monde pisali da EU razmišlja o isključenju Grčke iz schengenske zone slobodnog kretanja. “To nije istina”, uzvratila je glasnogovornica grčke vlade Olga Gerovasili.

You may also like