Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin u petak je pozdravio odluku Suda Europske unije koji je u predmetu protiv Privredne banke Zagreb i predsjednika Uprave banke Bože Prke zaključio da sankcionirenje banaka koje se nisu pridržavale odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju ne predstavlja povredu europskih propisa.
“Jasno je da je Sud u ovom trenutku stao na stranu hrvatske države, zakona koji je predložila Vlada Zorana Milanovića, a donio ovaj Hrvatski sabor, a protiv banaka”, rekao je Grbin u Hrvatskom saboru nakon zatražene stanke.
Grbin ističe kako je “jasno da se radi o potencijalnim kaznama koje mogu iznositi i devet milijardi kuna”, da se radi o pitanju koje je, “potencijalno financijski teže za banke nego je bilo pitanje konverzije kredita u švicarskim francima”. Jasno je, kaže, i zašto banke ne žele da se postupak radi konverzije kredita u švicarskim francima vodi pred euroskim pravosudnim sustavom, nego s tim “bježe” u Washington.
“Jako dobrim” nazvao je što se odluka “potrefila” dok Sabor raspravlja o Hrvatskoj narodnoj banci, tumačeći da su HNB, ali i Ministarstavo finacija, ti koji su nadležni za provođenje Zakona o potrošačkom kreditiranju i procesuiranju banaka koje su kršile zakon.
Poziv guverneru Vujčiću
Guvereneru HNB-a Borisu Vujčiću, koji je u tom trenutku sjedio u Saboru, poručio je kako nema nikakve zapreke da, kad se vratit u ured naloži pokretanje postupaka protiv svih banka koje su kršile odredbe spomenutog zakona. Imate odluku Ustavnog suda da je Zakon usklađen sa Ustavom, imate odluku Europskog Suda da je usklađen sa pravnim poretkom EU, što znači da za to nemate nikakve zapreke, rekao je Vujčiću.
Ustvrdio je i da će, kad se naplate kazne bankama, biti svejedno hoće li Hrvatska, možda izgubiti postupak zbog konverzije kredita u švicarskim francima, jer će sve biti naplaćeno.
Vladu je Grbin pozvao da žurno objavi odgovor koji je Europskoj komisiji uputila vezano uz kreditiranje u švicarskim francima. Građani i zastupnici imaju pravo znati u kojem smjeru ide taj postupak, naglasio je.
SDP-ov zastupnik ranije je naveo da Europski sud, kao najviše pravosudno tijelo EU, može odlučivati u postupcima oko prethodnih pitanja koja su im uputili hrvatski ili sudovi drugih članica EU. U jednom od prvih postupaka koji je pokrenut radi davanja tzv. prethodnog mišljenja Europski sud je, kazao je, odlučivao na zahtjev Prekršajnog suda u Bjelovaru koji je u predmetu Horžić i Pušić protiv Privredne banke Zagreb i Bože Prke dostavio svoje mišljenje odnosno rješenje glede odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Pojasnio je da se radi o odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju koje su odredile mogućnost izricanja prekršajne kazne kada banke nisu definirale parametre na temelju kojih se određuju kamatne stope u slučaju promjenjivih kamatnih stopa, s tim da je određena i retroaktivna primjena tih mjera i retroaktivno kažnjavanje za banke koje u postojećim ugovorima o kreditima nisu dužnicima dostavile podatke kako se određuje njihova promjenjiva kamatna stopa.
Oko sto tisuća kredita u kojima banke nisu poštovale obvezu
“Po određenim procjenama radi se o nekakvih stotinu tisuća kredita u kojima banke nisu ispoštovale svoju ugovornu, odnosno zakonsku obvezu”, rekao je Grbin.
Naglasio je pritom da nije pitanje samo stotinu tisuća ugovora o kreditu, već i pitanje kazne koju prekršajni sudovi mogu izreći u svakom od pojedinih predmeta. “Kazna se za odgovornu banku kreće u rasponu od 80 do 200 tisuća kuna, a za odgovornu osobu u svakom od navedenih ugovora o kreditu kazna se kreće u iznosu od 10 do 50 tisuća kuna”, kazao je Grbin, napominuću da su odgovorne osobe predsjednici uprava konkretnih banaka.
(Hina)
