Građani Hrvatske i dalje najviše vjeruju Stožeru

Istraživanje
Pandemija koronavirusa dovela je do toga da današnja Hrvatska ima ozbiljan problem s nepovjerenjem građana u institucije. Hrvati su koliko-toliko zadovoljni radom Nacionalnog stožera civilne zaštite, ali zadovoljstvo iskazuje samo 30 posto sudionika. Radom ostalih relevantnih institucija građani su još manje zadovoljni, a najmanje radom Sabora (samo 12 posto sudionika je zadovoljno) i Vlade (20 posto).

Budući da jesen i nadolazeća zima 2020. godine predstavljaju posebno izazovno vrijeme za širenje virusa, da su građani iscrpljeni procesom suočavanja s krizom dosad te da Vladu i druge odgovorne aktere čeka donošenje odgovornih i zahtjevnih odluka kako bi sačuvali zdravlje građana s jedne strane i očuvali temeljnu nacionalnu ekonomiju s druge, od ključne je važnosti uložiti napor u uspostavljanje povjerenja s građanima i pozvati ih na suradnju, zaključak je prvog opsežnog istraživanja mentalnozdravstvenih i društvenih posljedica suočavanja građana Hrvatske s pandemijom koronavirusa, koje je provedeno krajem kolovoza i rujna 2020. godine.

Sudjelovalo je 1060 ispitanika, a istraživanje, koje financira Hrvatska zaklada za znanost, proveo je tim psihologa, sociologa i politologa u sklopu istraživačkog projekta pod nazivom “(Ponovo) gradeći društvo: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka nakon korone u općoj populaciji Hrvatske” pod voditeljstvom prof. dr. Dinke Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prilično je zanimljivo da je podjednak broj sudionika izjavio da uopće nisu zabrinuti (15,3%) i da su jako zabrinuti (14,1%) oko toga hoće li se zaraziti koronavirusom. Nadalje, dvije trećine građana svoj trenutačni standard procjenjuje jednakim kao i prije krize, pa se čini da do razdoblja prikupljanja podataka kriza nije bitnije utjecala na procjenu životnog standarda. Siromašni najviše strahuju od posljedica pandemije. Također, posebne okolnosti s kojima su se građani suočavali tijekom pandemije doživljene su umjereno stresnima, pri čemu je građanima najstresnija neizvjesnost koliko će sve trajati. Građani su također zabrinuti za svoju rodbinu i prijatelje, a stresno im je bilo i ograničavanje slobode kretanja. Isto tako, kad je riječ o individualnoj deprivaciji, tj. usporedbi građana s drugim građanima u Hrvatskoj, njih gotovo 96 posto misli da su prošli jednako ili bolje od drugih, donosi Jutarnji List.

You may also like

0 comments