[vc_row][vc_column width=”1/3″] Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak da saborsko istražno povjerenstvo treba pomoći u rasvjetljavanju slučaja Agrokor, jedne od najvećih afera u hrvatskoj povijesti, pa i pod cijenu promjene zakona. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Predsjedničino mišljenje razlikuje se od stajališta hrvatske vlade koja, pozivajući se na zakon o istražnim povjerenstvima, smatra da saborsko istražno povjerenstvo treba prestati raditi ako se pokrene sudski postupak o nekoj temi koju povjerenstvo istražuje.[/vc_column][/vc_row]
“Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi novinarima na rubu poslovne konferencije u Zagrebu.
Kazala je da je svjesna da kod saborskog istražnog povjerenstva postoje zakonska ograničenja, “međutim, mislim da je uvijek fleksibilnost potrebna i da se mogu mijenjati i zakoni kada je interes javnosti takav”.
U slučaju Agrokora interes je “ogroman”, naglasila je predsjednica koja želi da se afera “raščisti, da svi oni koji su krivi u ovome, svi oni koji su nažalost doveli do situacije u kojoj se danas nalazi koncern Agrokor da odgovaraju za to”.
Afera Agrokor jedan je “najvećih skandala u hrvatskoj povijesti, jer jako utječe na hrvatsku gospodarstvo, na stabilnost, na brojne kreditore, kooperante i na susjedne zemlje”, kazala je predsjednica.
Ovo nije prvi put da se Grabar-Kitarović založila za nastavak rada saborskog povjerenstva za Agrokor, a premijer Andrej Plenković nedavno je zbog toga izjavio kako mu se čini da “predsjednica nije dovoljno upućena” u taj slučaj.
Grabar-Kitarović nije mogla komentirati navode da je policiji poznata adresa vlasnika Agrokora Ivica Todorića, za kojim je raspisana tjeralica. “Ne znam njegovu adresu, čula sam da je u Velikoj Britaniji, ali ne znam njegovu adresu”, rekla je.
Svjedočenje Josipa Manolića
Nastavljena je sjednica saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor. Prvi svjedoči nekadašnji predsjednik Vlade Josip Manolić, a nakon njega na redu su čelnici nekadašnje Agencije, odnosno, Fonda za privatizaciju Milan Kovač i Ivan Penić. Milijan Brkić je Josipa Manolića na početku pitao je li mu bilo poznato da je Mesić predlagao Antu Todorića za ministra poljoprivrede te je li s tim bio suglasan.
”Nije Mesić predlagao Todorića nego ja jer sam prvu vladu ja predlagao, znači Mesićevu vladu. Ja sam ga predlagao za minstra poljoprivrede Hrvatske. Poznavao sam Todorića iz ranijeg kontakta, bio sam vođa jedne delegacije SSSR-a koja je htjela posjetiti jedan uspješni kombinat kod nas, a to je bio kombinat Zagreb”, kazao je Manolić i dodao da je Todorić prihvatio biti ministar, ali da se s Tuđmanom razišao na strateškim pitanjima razvoja.
”Todorić je htio razvijati PIK-ove, a Tuđman je smatrao da je to likvidacija malog seljaka”, rekao je Manolić.
Brkić ga je nakon toga upitao je li dobivao informacije o pretvorbi Agrokora u vrijeme kad je bio predstojnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka. “Mislim da je važno reći. Ja sam predsjednik Vlade postao poslije Mesićeve vlade – do kolovoza mjeseca 1991. godine. Za vrijeme mog predsjednikovanja nije bilo govora o Agrokoru, to nije bio predmet razgovora. Sada moram objasniti izvjesne stvari. Sadašnji Agrokor je izrastao iz sustava u kome sam ja na izvjestan način sudjelovao, a to je prije svega da smo mi iz jedne ekonomije i sistema koji se zvao plansko-dogovorna ekonomija prešli u tržišno gospodarstvo. To je značilo privatizaciju i otvaranje prostora za razvoj poduzetništva. To je bio značajan moment u to vrijeme. Mi smo imali društveno vlasništvo, a uz to se šlepalo i državno vlasništvo. Morali smo državno i društveno razvojiti. Kao predstojnik Ureda nisam dobivao nikada nikakvu tužbu ni predstavku na pitanje Agrokora. Mogu se pozvati na svojih 10-ak intervjua iz tog perioda i većinom su se odnosili na gospodarstvo jer je to bilo dominantno uz agresiju”, kazao je Manolić.
Odgovarajući na pitanje zastupnika Borića Manolić je naglasio kako treba razdvojiti Antu i Ivicu Todorića “Razdvojite Todorića sina i Antu. Ante je bio biznismen, čovjek za razvoj, čovjek koji se libio makinacija koje su se u određenom momentu nametale u periodu ranije nego smo mi bili na vlasti. Sjećam se njegove optužbe jer sam silom prilika ušao u taj problem. Što se njega teretilo? Njega se teretilo za gospodarski kriminalitet, ali ja znam da je to njemu bilo napakovano. On je bio politički čovjek oko koga se okupljala hrpa ljudi na nacionalnoj, proljećarskoj osnovi. Iz toga je izišao ministar Milas. Kad je Todorić završio u zatvoru Milas je zbrisao u Njemačku, a kasnije je postao ministar jer je znao Todorića kao poslovnog čovjeka”, kazao je Manolić.
Mostovog Nikolu Grmoju zanimala je kakva je uloga Franje Gregorića bila u pretvorbi i privatizaciji?
“Mislim da on ima dosta grijeha u pretvorbi i privatizaciji. Teza da sam ja protiv pretvorbe mislim da je išla od njega”, izjavio je Manolić.
Grmoja ga je pitao da objasni kojoj je struji pripadao Ante Todorić, crveni tajkuni i desna struja, koje on spominje u svojoj knjizi. Kojoj su struji bili bliži Ante i Ivica Todorić? “Ante Todorić je bio privržen poslovnoj struji, biznismen” odgovorio je Manolić.
‘Da čujem i jednog pametnog’, kazao je Manolić kada je najavljeno pitanje Ivana Lovrinovića. I on ga je pitao oko 200 obitelji.
”Mene u tom momentu kao predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka nije zanimalo gospodarstvo nego obrana Hrvatske jer je agresija bila oštra”, kazao je Manolić.
Na pitanje smatra li da ljudi koji su sudjelovali u privatizaciji danas dobrim dijelom sudjeluju u političkom životu, Manolić je rekao da na to pitanje ne može dati decidirani odgovor jer je preopćenito.
Lovrinović je ustvrdio da se Udba upetljala u privatizaciju. ”Niti jedna obavještajna služba u svijetu nije tih dometa. Kada bi taj domet bio točan, onda ta obavještajna služba nikada ne bi propala. Domet im je bio ograničen i ljudima i ovlastima. Nisu se mogli puno petljati u gospodarstvo”, kazao je Manolić.
Na red s pitanjima došao je Gordan Maras. On je pitao jesu li neki ljudi morali imati podršku HDZ-a da bi dišli do privatizacije pojedine tvrtke.”Kada pogledate Jamnicu, Todorić je od toga napravio, veliko uzorno poduzeće. To treba vrednovat. Da od malog nikakvog poduzeća napravi veliko. To je bila i moja politika”, kazao je Manolić.
Manolić je svoje svjedočenje završio kratkom polemikom i to zbog rada Povjerenstva odnosno rasprave smije li ono raditi kada se o nekoj temi iz njegovog djelokruga rada pokrene sudski postupak. “Volio bih vidjeti taj zakon jer je sigurno da je protiv Ustava”, rekao je Manolić. “Iznad Sabora je samo Bog”.
[quote_box name=””]
Reakcije na svjedočenje
Svjedočenje Jože Manolića pred saborskim Istražnim povjerenstvom je završeno.
Mostovac Nikola Grmoja njegovo je svjedočenje ocijenio korisnim jer smo doznali da je “HDZ išao profitirati oko toga da su crveni tajkuni sudjelovali u privatizaciji, ali isti ti su kasnije bili i u HDZ-u”.
Sam Manolić svoje svjedočenje novinarima je okarakterizirao korisnim, ali i naglasio kako je istragu sada potrebno nastaviti. “Ako se ide raščistiti problem kakav je sada Agrokor, onda sigurno jest korisno, jer ja sam počeo od početka. Sada to treba argumentirano i nastaviti, bez optuživanja ikoga. Ono što je Agrokor dovelo u ovu poziciju nije rezultat poslovnog rizika. Ovo je posljedica kriminalnog čina”, kazao je Manolić.
SDP-ov Gordan Maras je rekao: “Podsjetio je na devedesete i na to kako je sve skupa teklo. Apostrofirao je neke osobe i rekao da su imali punu podršku predsjedništva HDZ-a. Ono što smo mogli čuti od njega, to smo i čuli”, kaže Maras.
“Ako će kolege iz HDZ-a pogledati istini u oči, zaključak će biti da je HDZ omogućio kriminalnu pretvorbu i privatizaciju. Oni su tražili da se bavimo arheologijom, a i tu smo iskopali HDZ”, rekao je Maras.
“Treba pomoći našim građanima da američki fondovi ne odlučuju o hrvatskim komapnijama. Treba izmjenama zakona uzeti tu mogućnost iz ruku američkih fondova da rasprodaju vrijedne kompanije. Želimo zadržati hrvatski utjecaj na ovu kompaniju. Plenković je omogućio američkim fondovima da odlučuju o tome”, zaključio je Maras.
Manolićev iskaz istražnom povjerenstvu u studiju N1 televizije komentirao je SDP-ov Peđa Grbin.
“Puno mi je bitnije ono što smo saznali prošlog tjedna, a to je da će HDZ učiniti sve da spriječi povjerenstvo da se bavi onim što je bitno danas. Najviše se to vidi u popisu osoba koje su pozvane pred povjerenstvo. Ja vjerujem da će Manolićevo svjedočenje mnoge zabaviti zbog njegove poodmakle dobi, ali iz njegovog iskaza saznat ćemo malo onoga što je zaista bitno. Ako pogledate koji su ministri financija pozvani svjedočiti, pozvani su gotovo svi. Ministrica financija je čudom izostavljena. Nije pozvan ni Šeks koji je vodio svoju istragu oko Agrokora prije 20 godina. HDZ od povjerenstva svim silama pokušava napraviti povijesnu travestiju. Mnogo toga je jasno kad ovako nešto krijete, a jasno je da HDZ ne želi da se bilo kakva istina otkrije”, smatra Grbin.
[/quote_box]
Okružni sud u Ljubljani prihvatio je žalbu slovenske vlade na raniju odluku istog suda o statusu Agrokorove imovine u Sloveniji pa se Lex Agrokor u Sloveniji neće moći u potpunosti provoditi, objavili su u utorak slovenski mediji pozivajući se na neslužbene izvore Odluka koju je sud donio prošlog četvrtka javno će biti objavljena do kraja ovog tjedna, no Slovenska televizija, list “Finance” i ljubljanski “Dnevnik”, pozivajući se na neslužbene izvore, navode da je sud presudio kako se “neki dijelovi” hrvatskog “Lexa Agrokor” u Sloveniji neće moći primjenjivati.
Prema navodima slovenskih medija, sud je tako prihvatio argumente iz žalbe slovenske vlade na raniju odluku istog suda kojom je u srpnju, na zahtjev Agrokorove uprave, priznao posrnulom koncernu status tvrtke u insolventnom postupku, kako bi se od ovrha zbog dugova zaštitila njegova imovina u Sloveniji, u prvom redu trgovački lanac Mercator.
Slovenski mediji navode kako promijenjena odluka suda znači da se u Sloveniji “Lex Agrokor” neće moći primjenjivati u cjelini jer bi to utjecalo na sigurnost poslovanja Mercatora i slovenski javni interes, čime se stvara pretpostavka za aktivnije uključivanje slovenske vlade u restrukturiranje Mercatora.
Na prvotnu odluku suda iz srpnja ove godine, kojom se priznaje Agrokoru strani insolventni postupak, žalila se i ruska banka Sberbank, jedna od najvećih vjerovnica Agrokora. Nova odluka Okružnog suda u Ljubljani bit će, prema očekivanjima, objavljena do kraja ovoga tjedna, a Agrokor na nju ima pravo uložiti žalbu na slovenski Vrhovni sud.
Agrokorova uprava, koja je od slovenskog suda zatražila priznanje statusa insolventnosti, protumačila je da na taj način želi zaštititi svoju imovinu u Sloveniji od eventualnih ovrha, ali da se ništa ne mijenja u vezi s djelovanjem sadašnje Mercatorove uprave. S druge strane, slovenska vlada je u argumentima za svoju žalbu navela da se hrvatski i slovenski zakoni koji se odnose na insolventnost poduzeća razlikuju te da bi provođenjem Lexa Agrokor u Sloveniji mogao biti ugrožen javni interes i zakonodavna suverenost.
