Hrvatski gospodarstvenici ove godine očekuju malo veći gospodarski rast od lanjskog, za što je potrebna promjena uvjeta poslovanja na bolje i to odmah, poručeno je u četvrtak s predstavljanja Poslovnih očekivanja 2016. Privrednog vjesnika.
Okupivši kao i svake godine brojne predstavnike gospodarstva i analitičare, predstavljanje tog posebnog izdanja Privrednog vjesnika (PV), koje je označeno i ‘barometrom stanja u hrvatskom gospodarstvu’, pokazalo je da manje-više svi smatraju kako je lanjski gospodarski rast dobar pokazatelj trenda, ali i da nema previše vjere u daljnji rast bez provedbe strukturnih i regulatornih reformi na koje se više nema vremena čekati.
U anketi PV-a o poslovnim očekivanjima za ovu godinu provedenoj u zadnja dva mjeseca 2015., sudjelovale su 433 tvrtke koje ostvaruju više od 14 posto ukupne neto dobiti hrvatskog gospodarstva, imaju 47 tisuća zaposlenih, a većina (72,5 posto) je iz kontinentalnog dijela zemlje. Prosječna ocjena koju su te tvrtke dale za stanje u hrvatskom gospodarstvu u 2015. godini je 2,4, što je tek nešto malo bolje od 2,16 za 2014., no, kako su se složili sudionici panela u sklopu predstavljanja, još uvijek samo ‘tek blizu dobrog’.
Zanimljivo je da nitko nije dao najvišu ocjenu, peticu, jedinicu je dalo 6,33 posto, dok je najviše – 46,2 odnosno 43,6 posto, dalo dvojke i trojke. Da će gospodarski rast ove godine biti malo veći od lanjskog smatra 61,1 posto anketiranih, no 31,7 posto drži da će taj rast biti jednak lanjskom. Uvjete investiranja i poslovanja u ovoj godini na razini prošlogodišnjih očekuje 48,1 posto anketiranih, malim poboljšanjima se nada 44,6 posto, a 1,5 posto smatra da će se ti uvjeti znatno pogoršati.
Više od polovice sudionika ankete (54,3 posto) ne očekuje promjene u području poreza i doprinosa, ali 35 posto misli da bi se te obveze ipak mogle malo smanjiti dok 2,2 posto očekuje znatno smanjenje. Upitane za očekivanja o likvidnosti, većina tvrtki odnosno 65 posto očekuje da će biti kao prošlogodišnja. Uspjehu u svladavanju negativnih utjecaja krize u ovoj godini nada se 58 posto ispitanika, a tek ih nešto manje – 56,3 posto, očekuje malo veće ukupne prihode. Istovremeno, 51,8 posto očekuje malo veću neto dobit i 49,1 posto veći izvoz.
Veća ulaganja u u modernizaciju kapaciteta najavljuje 34,4 posto tvrtki, a 37 posto jednaka kao lani. Prema odgovorima u anketi, većina će tvrtki nastaviti malo više ili bar jednako ulagati u obrazovanje i edukaciju, dok će malo više zapošljavati 33,1 posto, a jednako više od 50 posto. Komentirajući te podatke i očekivanja za ovu godinu, predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da su gospodarstvenici realni i svjesni da ima problema te da puno očekuju od nove vlade. “Novoj vladi treba dati šansu, a mi iz HGK već smo ponudili neke ideje za rasterećenje trgovačkih sudova, tako što bi se tvrtke registrirale u podružnicama Komore, jer bi to bilo brže”, kazao je Burilović ocjenjujući velikim problemom što javna uprava često ne pozna probleme gospodarstva. Nada se da će se to promijeniti jer, kako je rekao, prvi put nakon Nikice Valentića imamo premijera koji dolazi iz realnog sektora.
Nešto konkretnija bila je članica Uprave tvrtke AD Plastik Katja Klepo kazavši da od nove vlasti očekuje mjere za rast proizvodnje i izvoza, pri čemu treba smanjiti stope poreza na dobit, dividendu, dohodak, dodanu vrijednost te troškove rada i bruto davanja. Ti su troškovi sada znatno viši nego u okruženju, ističe ona. S time se slažu Ilija Tokić, vlasnik tvrtke Tokić te član Uprave DIV-a i Brodosplita Darko Pappo, koji je, kao i ostali istaknuo problem nedostatka kadrova, pogotovo srednjeg menadžmenta.
U sklopu predstavljanja Poslovnih očekivanja 2016. dodijeljena je nagrada PV-a Gorazd Nikić Damiru Novotnom za najboljeg analitičara, s kojim su u užoj konkurenciji bili Željko Lovrinčević, Guste Santini, Mladen Vedriš i Sandra Švaljek. Nagradu je Novotnom uručio izaslanik i savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović za gospodarstvo Marko Jurčić, nakon čega je Novotny poručio da je “2015. bila teška, ali smo se uspjeli malo izvući, no još je nejasno je li to stagnacija ili rast”. “Hrvatsko je gospodarstvo izvukao privatni, a ne javni sektor, i sada poduzetnicima treba konačno i odmah omogućiti bolje uvjete poslovanja, jer bez njihovih i velikih stranih investicija koje tek trebamo privući, neće biti snažnijeg oporavka niti gospodarskog rasta”, istaknuo je Novotny, poručivši da je “krajnje vrijeme da Vlada smanji svoju autističnost i ne misli samo na javni sektor”.
