Gospodarske aktivnosti u eurozoni ponovo su ubrzale u veljači, i to najsnažnijim tempom u sedam mjeseci, izvijestila je u srijedu londonska tvrtka Markit, posebno izdvajajući izlazak Francuske iz stagnacije. Indeks menadžera nabave (PMI) za privatni sektor eurozone porastao je u veljači na 53,3 boda, s 52,6 bodova koliko je iznosio u veljači. To je njegova najviša vrijednost u sedam mjeseci iako je nešto niža od početne procjene koja je iznosila 53,5 bodova.
“U veljači su se pojavile jasne naznake oživljavanja gospodarstva eurozone, pri čemu snažniji priljev novih poslova i sve izražnije povjerenje kompanija navode na zaključak da bi u ožujku rast trebao dodatno ubrzati”, ističe glavni ekonomist londonske tvrtke za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka Chris Williamson. Priljev novih narudžbi ojačao je treći mjesec zaredom, i to najsnažnijim tempom od prošlogodišnjeg srpnja, a pojavile su se i naznake da jačanje potražnje testira kapacitete pojedinih kompanija, s obzirom na povećanje razine postojećih poslova prvi puta u 10 mjeseci.
U Markitu također upozoravaju da su prvi puta od travnja 2014. porasle aktivnosti u sva četiri vodeća gospodarstva eurozone, uključujući Francusku koja je izašla iz stagnacije zahvaljujući najsnažnijem rastu aktivnosti i novih narudžbi od kolovoza 2011. “Najviše ohrabruju naznake obnovljenog rasta u Francuskoj, gdje je rast uslužnog sektora amortizirao nastavljeni pad aktivnosti u proizvodnom sektoru”, pojašnjava Williamson.
Najsnažniji rast ponovo su zabilježile Irska i Španjolska a tempo aktivnosti ubrzao je i u Njemačkoj, na najvišu razinu u četiri mjeseca. Aktivnosti su porasle i u Italiji, drugi mjesec zaredom, iako nešto sporijim tempom nego u siječnju. “Izgledi su poboljšani za sve zemlje”, naglašava Williamson. “Strah od izlaska Grčke iz eurozone i od širenja krize na ostale zemlje stišao se, slabiji euro trebao bi pomoći potaknuti izvoz a – što je možda najvažnije – gospodarstvo bi u ovoj godini trebala potaknuti i Europska središnja banka (ECB) pokretanjem kvantitativnog ublažavanja”, podsjeća ekonomist Markita.
Tečaj eura u srijedu se na međunarodnim deviznim tržištima spustio na novu najnižu razinu u šest tjedana prema dolaru, pod pritiskom zbog programa kvantitativnog ublažavanja koji se sprema uvesti Europska središnja banka (ECB). Tečaj eura u takvom je ozračju prema dolaru oslabio 0,5 posto, skliznuvši na 1,1121 dolar. Istodobno je dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema šest vodećih svjetskih valuta, ojačao pak za oko 0,3 posto, na 95,730 bodova. Dolar, uz podršku ovotjednog rasta prinosa na američke državne obveznice, dosegnuo je tako najvišu razinu od rujna 2003. godine prema košarici valuta.
Trgovci devizama na globalnim tržištima kažu da će u današnjem trgovanju daljnje jačanje američke valute prema euru vjerojatno više ovisiti o novim pokazateljima iz američkog gospodarstva koji se očekuju tijekom dana, nego o redovnoj sjednici ECB-a koja se održava u četvrtak. “Trenutno je važno ono što se događa na strani dolara. ECB nas je već izvijestio što planira učiniti pa je u tom smislu euro na autopilotu; teško da gospodarski pokazatelji iz eurozone mogu išta promijeniti”, kazao je Daragh Maher, valutni strateg u banci HSBC u Londonu.
Dolarov indeks ove je godine ojačao oko 5,7 posto, potpomognut boljim rezultatima u američkom gospodarstvu u usporedbi s ostalim značajnijim svjetskim gospodarskim područjima, kao i relativno višim kamatnim stopama u SAD-u. Njegov uzlet usporio je u proteklih najmanje mjesec dana jer su ulagači vidjeli manji broj katalizatora koji bi poduprli dolar u neizvjesnom ozračju u pogledu vremenskog okvira podizanja kamatnih stopa. Doduše, nije sigurno hoće li ih američka središnja banka Fed podići sredinom godine, ili će željeti još malo pričekati. Dolar je prema jenu oslabio 0,1 posto, na 119,60 jena, skliznuvši tako s najviše razine u gotovo tri tjedna od 120,27 jena, na koju se bio popeo u trgovanju dan ranije.
