Analiza Bloomberg Adrie
Premijer Andrej Plenković tvrdio je da Hrvati nikad nisu živjeli bolje, što potvrđuje usporedba cijena goriva i rasta plaća u posljednjih deset godina. U svibnju 2015. prosječna plaća od 761 eura omogućavala je kupnju 563 litre benzina ili 613 litara dizela, dok su cijene goriva bile 1,35 odnosno 1,24 eura. Kupovna moć na benzinskim crpkama rasla je do 2017., kada je plaća od oko 800 eura donosila 650 litara benzina ili preko 700 litara dizela.
Između 2018. i 2022. kupovna moć varirala je zbog oscilacija cijena goriva; 2020. godine, uz niske cijene dizela od 0,99 eura, plaća je omogućavala 850 litara benzina ili 900 litara dizela, no 2022. cijene goriva skočile su iznad 1,8 eura, smanjivši kapacitet na 550 litara benzina. U 2023. i 2024. plaće su rasle za preko 100 eura godišnje, a cijene goriva pale za oko 50 centi, što je omogućilo kupnju preko 850 litara dizela ili 900 litara benzina. U travnju 2025. prosječna plaća od 1323 eura, uz niske cijene goriva, omogućava rekordnih 960 litara benzina ili preko 1000 litara dizela.
Iako su cijene nafte pale, to vjerojatno neće dovesti do šireg snižavanja cijena jer se inflacija prije opravdavala poskupljenjem nafte. Uzrok visokih cijena i dalje se pripisuje faktorima poput skupe radne snage, razvedene obale i malog tržišta. Hrvati ipak mogu biti zadovoljni povećanom kupovnom moći na crpkama, iako šira gospodarska slika ostaje izazovna, donosi Miro Soldić za portal BBA.
