Godinu obilježio najveći pad cijena nafte u sedam godina

Ovu godinu obilježio je i daljnji pad cijena nafte, nakon što su već lani potonule s više od 100 na otprilike 50 dolara po barelu zbog prevelike proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača i slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

U prosincu je na londonskom tržištu cijena barela prvi puta od recesije 2009. godine pala ispod razine od 40 dolara, dok je na američkom skliznula i na samo 36 dolara. Moguć je i daljnji pad cijena, s obzirom da je Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila da je moguće i daljnje pogoršanje problema prekomjerne opskrbe u 2016. godini. Usporavanje rasta globalnog gospodarstva, ponajviše Kine, izazvalo je i pad ostalih sirovina, pa su cijene industrijskih metala zaronile na najniže razine u više godina.

Zbog toga su se mnoge zemlje, čija gospodarstva ovise o izvozu nafte i sirovina, našle u problemima. Tako su, primjerice, u recesiju uronile Rusija i Brazil. U problemima su i velike naftne te rudarske kompanije, koje su zatvorile mnoge bušotine i rudnike te ukinule na stotine tisuća radnih mjesta. Najviše su, ipak, pod pritiskom prezadužene zemlje u razvoju koje ovise o cijenama sirovina i troškovima zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima. Slabost kineskog gospodarstva, a time i potražnje za sirovinama, i povećanje kamata u SAD-u zadali su im nove probleme.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da svijet možda uronjava u novu fazu financijske krize – ovoga puta u zemljama u razvoju. “Posljednja zbivanja u Grčkoj i Kini mogla bi se nazvati trećim dijelom krizne trilogije”, kaže glavni ekonomist britanske središnje banke Andy Haldane. Prvu, globalnu financijsku krizu potaknutu 2008. godine pucanjem ‘balona’ na američkom tržištu nekretnina, slijedila je dužnička kriza u prezaduženim članicama eurozone, koja je prijetila izlaskom Grčke iz tog bloka.

You may also like

0 comments