Globalno, samo četvrtina djelatnika ima stalan posao

Procjenjuje se da je samo četvrtina radnika u svijetu stalno zaposlena dok u Hrvatskoj takav status ima oko dvije trećine zaposlenih, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Međunarodne organizacije za rad (ILO). Samo 26,4 posto radnika širom svijeta radi na temelju ugovora o stalnom radnom odnosu, utvrdio je ILO u prvom godišnjem izvješću o “prirodi radnih mjesta” koje obuhvaća ukupno 180 zemalja svijeta odnosno 84 posto svjetske radne snage.

Među preostale tri četvrtine radnika, njih oko 13 posto zaposleno je temeljem ugovora o skraćenom radnom vremenu ili na određeno vrijeme, a čak 60,7 posto radi bez ikakvog ugovora, utvrdili su u ILO-u. Najveći je udio radnika “bez stalnog ugovora” prema podacima iz 2010. bilježila Kina, čak 91,47 posto. U Hrvatskoj je prema raspoloživim podacima ILO-a iz 2012. godine udio “bez stalnog ugovora” bilo 33,5 posto radnika, pokazuje izvješće. U ILO-u izdvajaju i trend učestalog zapošljavanja na određeno vrijeme, posebno među ženama. “U većini zemalja za koje postoje odgovarajući podaci broj radnih mjesta sa skraćenim radnim vremenom rastao je u razdoblju od 2009. do 2013. brže nego broj radnih mjesta s punim radnim vremenom. “Nove brojke signaliziraju sve širu lepezu oblika zapošljavanja u svijetu rada.

U pojedinim slučajevima nestandardni oblici zapošljavanja mogu pomoći ljudima da uđu na tržište rada ali novi trendovi odražavaju i raširenu nesigurnost među mnogim radnicima u današnjem svijetu”, ističe glavni tajnik ILO-a Guy Ryder. “Svjedočimo pomaku s tradicionalnog oblika zapošljavanja na sve izraženije nestandardne oblike zapošljavanja, što je u mnogim slučajevima povezano s produbljivanjem nejednakosti i sa sve većim siromaštvom u mnogim zemljama”, dodaje Ryder. “Situaciju dodatno pogoršava činjenica da bi takvi trendovi mogli produljiti začarani krug slabe globalne potražnje i slabog tempa otvaranja novih radnih mjesta, koji obilježava svjetsko gospodarstvo i mnoga tržišta rada u postkriznom razdoblju”, dodaje.

Izlaz je u poticanju ulaganja, kako bi se pojačalo zapošljavanje i produktivnost, ali i paralelnog jamčenja primjereno sigurnih primanja za sve kategorije radnika, napominje dužnosnik ILO-a. Ujedno se u većini zemalja produbljuje nejednakost u primanjima ili se zadržava na visokoj razini, a taj problem dodatno pogoršava trend učestalog “nestandardnog” zapošljavanja, sve veća nezaposlenost i neaktivnost, ističe se u izvješću ILO-a.

Autori izvješća ukazuju i na potrebu regulative radnog odnosa kako bi se zaštitili radnici, posebno oni u nestandardnim oblicima zapošljavanja. U većini zemalja i regija prisutan je trend postupnog pooštravanja zakona o zaštiti zapošljavanja, u čemu je Europa iznimka budući da je od 2008. i početka financijske krize zaštita rada općenito oslabila, utvrdili su u ILO-u. “Ključno je uskladiti regulativu sa sve raznovrsnijim oblicima zapošljavanja”, konstatira Raymond Torres, direktor ILO-va odjela za istraživanje i vodeći autor izvješća. “Dobro skrojeni propisi mogu poduprijeti gospodarski rast i socijalnu koheziju”, podsjeća Torres.

Za sezonske poslove u prva četiri mjeseca ove godine tražilo se 18.626 radnika, a 13.562 osoba iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposlilo se na tim poslovima, od kojih najviše, 9.569 u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i trgovini na veliko i na malo hrane, najnoviji su podaci HZZ-a. Ti podaci označavaju i nastavak trenda rasta sezonskog zapošljavanja, koji se bilježi iz godine u godinu, pa je tako bilo i prošle godine tijekom koje se izrazito velik broj ljudi s evidencije Zavoda sezonski zaposlio odnosno njih ukupno 40.337, dok je traženih radnika bilo 24.252, navode iz HZZ-a. “Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna je od važnijih aktivnosti HZZ-a. Za 2015. pripreme za to počele su već u studenom i prosincu prošle godine te se aktivno nastavile i tijekom prva dva mjeseca ove godine putem redovitih sastanaka i posjeta predstavnika većih hotelsko-turističkih poduzeća područnim uredima u unutrašnjosti zemlje radi odabira sezonskih radnika koji su spremni na privremeno preseljenje radi zaposlenja”, napominju iz HZZ-a.

Poslodavci odnosno poduzeća koji su tako tražili sezonske radnike većinom su s Jadrana, a najčešće su obilazili područne urede HZZ-a u Osijeku, Virovitici, Bjelovaru, Slavonskom Brodu i druge. I ove su godine očekivano najviše traženi radnici u turizmu, u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo, sveukupno njih 11.931, i to uglavnom konobara/konobarica, kuhara/kuharica, sobara/sobarica, prodavač/prodavačica, čistača/čistačica radnik/radnica u održavanju, kuhinjskih i pomoćnih radnika/radnica, recepcionar/recepcionarka.

U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 3.993 osoba, a najviše ili po 977 u administrativno i pomoćno uslužnoj djelatnosti te u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, dok ih je prerađivačkoj industriji 640. Po županijama najviše je sezonskih radnika zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj. Izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposleno je 3.550 osoba, a samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo 2.742 osoba, što je ukupno 77 posto od ukupno zaposlenih osoba izvan matičnog ureda i to najviše s područja kontinentalne Hrvatske iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije. (Agencije)

0 comments