[vc_row][vc_column width=”1/3″]AmCham analiza[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska i Jadranska regija bilježe pozitivne gospodarske pokazatelje, ali glavna prepreka nastavku gospodarskog rasta je nedostatak radne snage, istaknuto je u ponedjeljak na panelu “Načini financiranja rasta hrvatskih poduzeća”.[/vc_column][/vc_row]
Panel su organizirali Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj i investicijski fond Enterprise Investors, jedan od vodećih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom (private equity) u središnjoj i istočnoj Europi, koji se lani u Hrvatskoj istaknuo kupnjom Pan-Peka i trgovačkog lanca Studenac, a još od ranije u vlasništvu ima i lanac trgovina sportskom opremom Intersport.
Michal Kedzia, partner u Enterprise Investorsu za Jadransku regiju, kazao je da taj fond gotovo svaki drugi euro ulaže u sektor potrošnje, što uključuje maloprodaju, a tu su logiku slijedili i u Hrvatskoj. Sada najavljuje da će se okrenuti i traženju prilika za ulaganje i u ostale sektore, kao što su IT sektor te onaj dijelova za automobilsku industriju.
Kedzia napominje da Jadranska regija i dalje bilježi pozitivne gospodarske pokazatelje te ima solidne makroekonomske temelje za privlačenje interesa ulagača. Ocjenjuje da će raspoloživi dohodak, posljedično i osobna potrošnja, nastaviti put konvergencije s razinom zapadne Europe. Smatra da su gospodarstva regije mnogo zdravije no prije deset godina, još snažnije ih pokreće privatna potrošnja, pri čemu napominje da je ta snažna potrošnja posljedica i velikog utjecaja turističke sezone.
[quote_box name=””]
Gospodarstvo eurozone osjetno je usporilo u rujnu, zakočeno naglim posustajanjem potražnje za robom i uslugama, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje londonske tvrtke za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka Markit.
U rujnu je indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni pao na 50,4 boda, s kolovoških 51,9 bodova, procjenjuju u Markitu. Vrijednosti niže od 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti a one više na njihov rast.
Rujanska je vrijednost PMI-ja najniža od sredine 2013. godine. Nove narudžbe robe i usluga bilježe najveći pad u nešto više od šest godina, ističu u Markitu.
Izvješće podupire odluku Europske središnje banke (ECB) o novim poticajima za gospodarstvo eurozone. ECB je prije desetak dana odlučio ponovo pokrenuti program kupnje imovine u vrijednosti 20 milijardi eura kako bi podupro inflaciju i gospodarski rast u eurozoni. Ujedno su dodatno snizili kamatnu stopu na depozite banaka još dublje u negativan teritorij.
S obzirom na trgovinske sukobe, geoplitičke napetosti i brexit, ali i zabrinutost zbog usporavanja svjetskog gospodarskog rasta, poslovni čelnici prilično su pesimistični u pogledu razvoja situacije u idućih 12 mjeseci, uključujući izglede za potražnju, kako na globalnoj razini tako i u samoj eurozoni.
[/quote_box]
S druge pak strane, Kedzia upozorava na nedostatak radne snage, ustvrdivši da taj izazov predstavlja glavnu prepreku za nastavak gospodarskog rasta.
Direktorica ekonomskih i financijskih istraživanja u Raiffeisen banci Zrinka Živković Matijević kazala je da Hrvatska ima strukturne probleme kada je riječ o tržištu rada, pri čemu su stopa radno sposobnog stanovništva koje je aktivno, kao i stopa zaposlenosti, i dalje niski, dok s druge strane, u odnosu na druge zemlje, i dalje ima relativno visoku stopu nezaposlenosti. Naposljetku, tu je i nedostatak radne snage u mnogim područjima, a Živković Matijević prije svega apostrofira građevinarstvo i ugostiteljstvo. “
Kada su u pitanju reforme, Živković Matijević kaže da svaka hrvatska vlada provodi politike “malih koraka”, a kao nužne reforme ističe one javnog sektora i obrazovnog sustava, dok vladavinu prava apostrofira kao najvažniju.
Daniel Radić iz konzultantske tvrtke KPMG, kada je riječ o glavnim izazovima za strane ulagače u Hrvatskoj, kao i općenito izazovima za gospodarstvo, upozorava na prevelik utjecaj države, odnosno da je dio gospodarstva pod njenim utjecajem uvelike prevelik. Smatra da bi strani ulagači u većoj mjeri dolazili kada bi bila moguća ulaganja u neke veće kompanije. Kaže da u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina svjedočimo malom broju greenfield ulaganja, dok s druge strane postoji značajan interes za ulaganje u turizam, poput marina i hotela.
Miljan Ždrale, voditelj poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistočnu Europu u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) kazao je da ova regija konačno bilježi veću prisutnost private equity fondova, dok s druge strane nedostaje dovoljan broj malih i srednjih poduzeća adekvatnih za ulaganje, piše HRT.
