Analiza
Svjetska banka upozorava da globalna ekonomija bilježi najslabije dugoročne izglede za rast od početka 21. stoljeća, s očekivanim povećanjem globalnog BDP-a od samo 2,7% u 2025. i 2026., znatno ispod predpandemijskog prosjeka od 3,1%. Glavni uzrok je trgovinski rat između SAD-a i Kine, koji je eskalirao novim carinama i restrikcijama. Američka administracija, predvođena Donaldom Trumpom, koristi carine za geopolitičko preoblikovanje trgovine, ograničavajući kineski izvoz i mijenjajući globalne trgovinske tokove, dok Kina pati zbog slabe domaće potražnje i ovisnosti o izvozu.
Zemlje u razvoju, koje čine 45% svjetskog BDP-a, suočavaju se s rastom od oko 4%, što je nedovoljno za smanjenje siromaštva ili ostvarivanje razvojnih ciljeva. Trgovinski rat remeti globalne lance opskrbe, posebice u jugoistočnoj Aziji i Europi, dok Međunarodni monetarni fond snižava prognoze za velike ekonomije poput Europe i Japana. Kina, unatoč podignutoj prognozi rasta BDP-a na 4,5% za 2025., suočava se s rizicima zbog krize u sektoru nekretnina i mogućih novih carina, što zahtijeva reforme za održivi oporavak.
Europa osjeća posljedice trgovinskih tenzija, s procijenjenim smanjenjem rasta BDP-a europodručja za 0,2 postotna boda u 2025. i 2026., prema Europskoj središnjoj banci. Neizvjesnost u trgovinskoj politici koči domaću potražnju, ulaganja i potrošnju, dok bi preusmjeravanje kineskog izvoza moglo ugroziti konkurentnost europskih proizvođača. Ipak, očekuje se rast ulaganja potaknutih infrastrukturnim projektima i EU fondovima, što bi moglo ublažiti negativne učinke.
Dugoročno, globalni gospodarski rast pao je s 5,9% u 2000-ima na 3,5% u 2020-ima, povećavajući jaz između bogatih i siromašnih zemalja. Analitičari upozoravaju na ograničene kapacitete zemalja poput Indije ili Meksika da zamijene Kinu kao glavni proizvođač, dok trgovinske politike i geopolitički izazovi nastavljaju pritiskati globalne lance opskrbe i svjetski gospodarski poredak, ostavljajući ekonomiju u izazovnom okruženju.
